Zvaničnici EU i SAD u nemogućoj misiji u BiH

Iako su nakon sastanka sa Palmerom i Ajhorst lideri Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović iskazali optimizam i uvjerenje da su sada "znatno bliže rješenju" za kojim se već godinama traga, čini se da su ključne razlike ipak ostale.

Jedni insistiraju na provođenju odluke Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" što bi, kako vjeruju, omogućilo princip "legitimnog predstavljanja" konstitutivnih naroda u institucijama vlasti.

Drugi, međutim, prednost daju provođenju odluka Evropskog suda za ljudska prava čime bi se, kako tvrde, svim građanima BiH bez obzira na nacionalnost omogućilo pravo da budu birani u institucije vlasti.

Različiti stavovi SDA i HDZ-a BiH

Nakon što su se Palmer i Ahorst susreli sa svima u BiH čiji bi glas u vezi sa promjenama IZ mogao biti od značaja, uključujući opoziciju, predsjednik HDZ-a Dragan Čović kazao je da se nije razgovaralo o detaljima, ali se "prepoznao put kojim se za veoma kratko vrijeme može doći do rješenja", pojašnjavajući da je taj put na tragu rješenja koje su HDZ BiH i Stranka demokratske akcije (SDA) postigli prilikom dogovora o novim izbornim pravilima za gradske vlasti Mostara.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović smatra da u ovoj godini neće biti dogovora o Izbornom zakonu.

"To se može se iščitati iz izjava pojedinih učesnika koji se i dalje fokusiraju na parcijalnim rješenjima, na liniji onoga što se njima čini kao dobro rješenje, a ne na put koji je odredio Evropski sud za ljudska prava u svojim presudama i to konkretno presudi 'Zornić' u kojoj je u stavu 43. jasno navedeno da svakom građaninu treba omogućit ravnopravno učešće u izbornom procesu bez obzira na etničku pripadnost i da nijedna etnička grupa ne može imati nikakva posebna prava", kaže Vehabović za DW.

Opasne promjene IZ bazirane na "isključivostima"

Čini se da je fokus aktuelnih razgovora na izmjenama IZ, koje bi se realizovale u Federaciji BiH i ne bi se doticale državnog Doma naroda, osim u dijelu izbora članova tog Doma iz entiteta.

"Upravo državni Dom naroda, u kojem, bez ikakve sumnje, participiraju isključivo pripadnici tri etničke grupe, je tijelo koje isključuje sve one koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, a koji ima zakonodavne ovlasti u punom kapacitetu, i upravo je to suprotno presudama Evropskog suda za ljudska prava", napominje Vehabović.

Sagovornik DW upozorava da bi promjene IZ bazirane na ustavnim odredbama koje sadrže "isključivosti", bile opasne, odnosno, vodile bi u nove diskriminacije.

"Takav rezultat bio bi očito diskriminatoran jer je baziran na Ustavu koji sadrži isključivosti i posebne garancije za najbrojnije etničke grupe, a zanemaruje sve koji to nisu", kaže Vehabović.

Nezainteresiranost u Republici Srpskoj

I dok se u Federaciji BiH "lome koplja" oko ključnih promjena IZ, u Republici Srpskoj i ne pomišljaju na ukidanje "asimetričnih" rješenja, što zagovaraju prvenstveno bošnjački zvaničnici.

Član Predsjedništva BiH i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik poručuje da se RS neće uključivati u debatu oko načina biranja članova Predsjedništva u Federaciji BiH, ali da su spremni dogovarati se u okvirima BiH "o svim neophodnim aranžmanima".

"Smatram da Republika Srpska treba izaći sa novom inicijativom, a to je da predložimo da se na direktnim izborima bira u jednoj ličnosti predsjednik RS i član Predsjedništva BiH iz RS. To bi doprinijelo funkcionalnosti", kaže Dodik.

Čiju politiku provode Palmer i Ajhorst?

Oštre kritike ovoga puta stižu i na račun međunarodnih predstavnika  Palmera i Ajhorst, a iznosi ih politolog i stručnjak za međunarodne odnose Zlatko Hadžidedić.

On pita koga u ovim razgovorima predstavlja Palmer jer, prema njegovom mišljenju, Palmerovo djelovanje nije u skladu sa politikom američkog predsjednika Bajdena i državnog sekretara Antonya Blinkena koji žele napredak i jačanje suvereniteta BiH.

(DW)