Za njih nema krize: MKO na kamatama zaradile 11 mil. KM
Dobit mikrokreditnih organizacija u Srpskoj u prvom kvartalu ove godine iznosila je 4,7 miliona KM i duplo je veća u odnosu na isti prošlogodišnji period. Samo na kamatama MKO su zaradile 11,5 miliona.
Kao razlog ovako velikog skoka dobiti u Agenciji za bankarstvo navode smanjenje ukupnih rashoda MKO za 1,1 milion КM i istovremeno povećanje prihoda za 1,4 miliona КM.
„Mikrokreditne organizacije su povećale dobit za 115 odsto ili za 2,5 miliona КM u odnosu na kraj marta prošle godine. Smanjenje ukupnih rashoda uglavnom je razultat smanjenja troška rezervisanja za pokriće kreditnih gubitaka“, navodi se u izvještaju Agencije.
Prihodi od kamata, koji čine dominantne prihode MKO, u prvom kvartalu ove godine su iznosili 14,1 miliona KM i veći su za skoro 15 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. S druge strane, povećani su i rashodi po kamatama i to za 400.000 KM.
Ukupni prihodi po kamatama na kraju marta su iznosili 14,1 milion KM, dok su rashodi po kamatama iznosili 2,6 miliona, što znači da su MKO samo na kamatama u prvom kvartalu zaradile 11,5 miliona KM.
To i ne čudi s obzirom na to da prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na ukupne kredite kod MКO iznosi 26,86 odsto i značajno je povećana u ovoj godini.
„Prosječna ponderisana EКS na ukupne kredite MКO iz RS je veća za 3,31 odsto u odnosu na prosječnu ponderisanu EКS 2020. godine. U ovom izvještajnom periodu je došlo do značajnijeg povećanja prosječne ponderisane EКS na ukupne kratkoročne kredite i to za 14,96 odsto u odnosu na ponderisani prosjek iz prošle godine, a u isto vrijeme je povećana i prosječna ponderisana EКS na dugoročne kredite i to za 1,35 odsto“, navodi se u izvještaju.
Ekonomsta Marko Đogo za CAPITAL kaže da podržava uspjeh svih preduzetnika, pa i MKO, ali da njihov uspjeh ne govori pozitivno o ekonomskom stanju u zemlji.
„Imamo kontradiktorne informacije o ekonomsko stanju u zemlji. S jedne strane imamo podatke o rastu plata, izvoza, pokrivenosti uvoza izvozom, a s druge strane rast dobiti MKO govori da i dalje imamo jedan značajan segment društva koje nije kreditno sposobno da bi se obratilo bankama i primorano je da se zadužuje po mnogo nepovoljnijim uslovima“, kazao je Đogo.
(Capital)
Povezane vijesti
Tender MUP RS za radare dodijeljen kome je i namijenjen
Odnos Beograda i Banjaluke mora biti institucionalan, a ne da zavisi od pojedinaca
Porodično imanje pod hipotekom za tuđi kredit od 800.000 KM
Otegli se radovi na mostu na putu Bijeljina - Brčko, vozači ogorčeni
Stopirana prodaja "Nove Ljubije" teška 153 miliona KM
Komentari (11)
Filip
TO JE FORMULA ZA UNIŠTENJE NARODA!
Šta Reći
Kockari su naj veći klijenti kod ovih, prema tome i u tom pogledu ,ta priča kako narod nema para, ne pije vode.
B44
99% se dize kredit u ovim organizacijama zbog prestiža... Samo liječite svoje nedostatke preko ovih MKO... oni su uspješni.. Bravooo.
Mrkva
LIHVARI !!!! Uzeo sam kod njih kredit (PLJACKU) 2011. god. 3000 KM, a vratio sam im 3810 KM i to BEZ tzv TROSKOVA OBRADE Koji su bili preko 300 KM .... Kredit na 18 mjeseci.. znaci, preko 1100 KM, de facto 30 posto KAMATE, vjerujem da KANATARI uzimaju manje
Bacen iz ludnice
Klasicni zelenasi
NR
Nije to čudno. Puno je nezaposlenih i sa minimalnim platama koji ne mogu dobiti kredit od banaka, nego su prinuđeni dizati kredit kod zelenaša MKO da prežive.
Stvarnost
Sve više sam ubjeđen da smo mi dno dna i još ispod. Sve prevare, kriminal i patnja ovog naroda je sve veća. Ovo je sve isplanirano. Ovdje je totalni mrak.
CERUPANJE
Ove bitange i klasicne zelenase bi trebalo zakonom zabraniti
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.