"Mali Šengen" donosi BDP do 6,7% i podiže kvalitet života građana

Ovo se, između ostalog, navodi u analizi interesa i koristi za BiH u slučaju pristupanja inicijativi "Mali Šengen", koju je uradilo Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, a koja bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici Savjeta ministara BiH, ali i Predsjedništva BiH, koji bi trebalo da je prihvate kako se krenulo u pravcu pristupanja toj inicijativi.

Što se tiče same inicijative "Mali Šengen", ona je pokrenuta potpisivanjem deklaracije između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije na skupu u Novom Sadu u oktobru 2019. godine. Deklaracija ima za cilj da čitav region zapadnog Balkana počne da funkcioniše na četiri ključne slobode Evropske unije, i to slobode kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala.

Kako se navodi u analizi, koristi koje bi BiH imala pristupanjem inicijativi "Mali Šengen" bile bi olakšan i unaprijeđen protok robe, smanjenje necarinskih barijera i čekanja, mobilnost radnika, putovanje sa ličnom kartom, veći investicioni potencijal, povećanje konkurentnosti, zatim rast BDP-a, razvoj infrastrukture itd.

"Ekonomskim i investicionim planom za zapadni Balkan se predviđa mobilizacija do devet milijardi evra grant sredstava, kao i pružanje garancija za javne i privatne investicije putem Garantnog fonda za zapadni Balkan sa ambicijom da se potencijalno privuku investicije do 20 milijardi evra u regionu u narednih deset godina", navodi se u analizi kao još jedan od razloga zbog kojih se treba priključiti inicijativi "Mali Šengen".

Kao još jedan od argumenata zbog kojeg je potrebno prihvatiti incijativu "Mali Šengen" Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa navodi i da je jedan od ciljeva Evropske komisije da podrži unutrašnje ekonomsko povezivanje i smanjenje barijera, nakon čega se očekuje intenzivnija integracija zajedničkog tržišta regije u zajedničko tržište EU.

Ekonomisti u Bosni i Hercegovini slažu se da će jedinstveno regionalno tržište imati pozitivne efekte na ekonomske sisteme zemalja regiona, ali da regionalnim povezivanjem svakako ne bi trebalo dirati u suverenitet ekonomskih politika.

"Mali ekonomski sistemi svoj ekonomski rast i razvoj mogu ostvariti samo međusobnim povezivanjem i uključivanjem u međunarodno tržište. To je karakteristika uspješnih malih ekonomskih sistema, otvorenost ekonomije. Svaki od sistema ima svoje specifične karakteristike. Regionalnim povezivanjem ne bi trebalo ni na koji način dirati u suverenitet ekonomskih politika, ali svakako da se zajednički mogu rješavati izazovi", rekao je za "Nezavisne novine" Saša Stevanović, ekonomista.

On kaže da ukupno radno sposobno stanovništvo u regionu koji je lišen dostojanstva ljudskog rada i formalnog zaposlenja na prostoru zemalja zapadnog Balkana iznosi milion do milion i po ljudi, a to je između dvije i tri milijarde radnih sati koji nisu iskorišteni.

"Ako se ova energija i potencijal ne uključe u stvaranje nove vrijednosti, region je na gubitku i trend odlaska će se nastaviti. Niti jedan od sistema nema dovoljnu snagu da to pitanje riješi sam, ali regionalna inicijativa i zajedništvo povećavaju šansu, ali ne garantuju uspjeh", zaključio je Stevanović.

(Nezavisne)