Ovo su tehnička rješenja reforme Izbornog zakona

Bez obzira na kritike iz pojedinih stranaka, koje duži period trpi Centralna izborna komisija, naročito od predstavnika HDZ-a i SNSD-a, njeni članovi su jednoglasno, uprkos razlikama, usvojili pomenuti prijedlog izmjena Izbornog zakona. Prijedlog ne obuhvata segment političkih reformi, međutim, njihov značaj je ogroman u smislu transparentnosti izbornog procesa koji je već godinama kompromitovan.

Predložene izmjene odnose se, između ostalog, na pitanja koja se odnose na razgraničenje izbornih jedinica, način formiranja biračkih odbora, zloupotrebu javnih resursa u svrhu kampanje, obuku izbornih zvaničnika, učešće žena na izborima i pravovremeno objavljivanje odluka CIK-a i sudova o prigovorima vezanim za izbore.

U vezi s poslanom Inicijativom razgovarali smo s predsjednikom Centralne izborne komisije Željkom Bakalarom, koji nam je objasnio koja su najvažnija rješenja predloženih reformi.

"Mi smo uradili jednu sveobuhvatnu intervenciju vezano za sva poglavlja Izbornog zakona. Onako na prvu, najvažnije su intervencije koje se odnose na promjenu načina izbora Biračkih odbora da bi to bilo značajno unapređenje, odnosno depolitizacija odnosno djelimična depolitizacija izborne administracije. Zatim amadmani koje smo stavili u zakon, a koji se odnose na upotrebu elektronskih prijava i sudjelovanja na izborima i registraciju birača van zemlje", rekao je Klixu predsjednik Centralne izborne komisije Željko Bakalar.

Takođe, pomenuo je intervencije koje bi bile potrebne u poglavlju 5 Izbornog zakona, koje se odnose na samo provođenje izbora gdje bi se morale učiniti barem minimalne zakonske intervencije u smislu uvođenja tehničkih unapređenja. Za razliku od pomenutih, neka tehnička unapređenja moguće je provesti i bez izmjene Izbornog zakona.

"To se odnosi samo na identifikaciju i autoidentifikaciju birača, ne na brojanje glasova. To je ovih dana u javnosti drugačije interpretirano, odnosno biometrijski čitači otiska prsta su prezentovani kao skeneri. Jeste riječ o nekoj vrsti skenera, a odnosi se samo na identifikaciju birača", rekao je Bakalar te dodao da u tom slučaju ne bi bilo krađe identiteta, odnosno niko ne bi mogao, u tom slučaju, ostvariti pravo glasa u korist druge osobe ili umrle osobe.

Naglasio je da su za samo brojanje kroz skenere ili neka druga unapređenja, koja bi se odnosila na elektronsko glasanje, ipak potrebne minimalne promjene Izbornog zakona, koje je predložio CIK.

S obzirom na pojedine izjave političara da bez političkih neće biti tehničkih reformi Izbornog zakona pitali smo Bakalara kolike su šanse da se bilo šta od predloženih reformi usvoji u Parlamentarnoj skupštini.

"To zavisi od političke volje i generalno konsensuza o pitanjima koja su ponuđena u našim amandmanima. Poslaćemo naš formalni prijedlog koji će Interresorna radna grupa, nadamo se, kad deblokira svoj rad, uputiti u parlamentarnu proceduru ili će poslužiti kao materijal pojedinačno klubovima naroda ili klubovima parlamentarnih grupa u Predstavničkom domu PS BiH ili dijelimično poslana u parlamentarnu proceduru. Ukoliko bude postojao konsenzus, koji je potreban za izmjene zakona u oba zakonodavna doma, onda postoji mogućnost da nešto od toga ili sve prođe. Ako ne bude političke volje ili dogovora, nažalost ne mislimo da će u toj varijanti bilo koje slovo u zakonu biti izmijenjeno", kazao je Bakalar.

Istakao je da međunarodni predstavnici ozbiljno zagovaraju izbornu reformu u smislu rješenja koja povećavaju transparentnost i smanjuju mogućnost malverzacija.

Ipak, bez obzira na prijedloge reforme Izbornog zakona postoji značajna mogućnost da će pojedine stranke pokušati blokirati usvajanje budžeta i time blokirati provođenja izbora. Pitali smo Bakalara mogu li se izbori provesti bez usvajanja budžeta.

"Mi se i dalje nadamo da će budžeta biti, odnosno da je izbornim zakonom propisano da se iz budžeta BiH finansira organizacija i provođenje izbora. Smatramo da se mora naći način da se osiguraju ta sredstva. Vraćamo se na sagu i sapunicu iz 2020. godine gdje smo budžet dobili prilično kasno, pa smo nekako na jedvite jade uspjeli da organizujemo i provedemo izbore čak i u onim uslovima pojačane pandemije. Smatramo da je za unapređenja u izbornom procesu potrebno da budžet bude usvojen što ranije, da već krajem ove godine imamo na raspolaganju sredstva. Ali imamo i neka iskustva iz te 2020. godine, tako da ćemo unutar institucije poduzeti adekvatne mjere u onome što je naša mjerodavnost da neke procedure i postupke pokrenemo znatno ranije kako bismo bili spremni za organizaciju izbora čak i u slučaju kašnjenja budžeta. Nadamo se prvo da kašnjenja neće biti, a drugo da će budžet biti usvojen i osigurana sredstva za organizaciju i provođenje izbora 2022. godine", rekao je Bakalar.

(Klix)