U BiH medicinski kiseonik nabavljan godinama „na crno“

To znači da se skoro četiri godine u svim zdravstvenim ustanovama u BiH koristio kiseonik koji su dobavljale firme bez zakonom predviđene dokumentacije.

Naime, nakon pokretanja afere kiseonik u Republici Srpskoj otkriveno je da su sve bolnice u Srpskoj nabavljale medicinski kiseonik od firmi koje nisu registrovane kao proizvođači lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH i kao takve nisu mogle isporučivati ovakav kiseonik za liječenje pacijenata.

Prema tvrdnjama direktora Agencije za lijekove Aleksandra Zolaka, samo jedna kompanija je upisana u registar proizvođača i može da vrši prodaju medicinskog kiseonika. 

„Meser tehnoplin iz Sarajeva jedina je firma koja je domaći proizvođač medicinskog kiseonika u BiH i jedina je registrovana za njegovo prometovanje. Niko drugi se Agenciji do sada nije javio za dobijanje dozvole za proizvodnju, odnosno promet ovog lijeka“, tvrdi Zolak.

Ipak, sudeći prema dokumentaciji iz Agencije, ni kompanija „Messer“, koja godinama isporučuje medicinski kiseonik nije imala važeću dozvolu sve do marta ove godine. 

Da je to tako potvrđuje privremeno rješenje koje je Agencija izdala „Messeru“ 2016. godine i koje je isteklo u aprilu 2017. godine. To potvrđuje i „Registar veleprometnika i proizvođača koji su po raznim osnovama prestali sa radom i kojima su istekle dozvole“. Tu se jasno vidi da je privremeno rješenje iz 2016. godine isteklo godinu dana kasnije.

Nakon toga, sudeći prema obnovljenom registru o proizvođačima lijekova koji je Agencija za lijekove objavila u februaru 2019. godine kompanija Messer nije imala važeću registraciju, a istu je dobila tek u martu ove godine.

To znači da je od isteka privremenog rješenja za proizvodnju medicinskog kiseonika 2017. godine do marta ove godine u BiH bilo nemoguće kupiti medicinski kiseonik od firme koja ima sve potrebne dozvole. 

Zanimljivo je da je sve te godine kompanija „Messer“ dostavljala Agenciji izvještaje o uvezenom, proizvedenom i prodatom kiseoniku, a bolnicama u FBiH sa koima je poslovala isporučivala kiseonik na osnovu pomenutog privremenog Rješenja.

Potvrdu za sve ovo smo zatražili i od Agencije, odnosno direktora Zolaka, ali nam on još uvijek nije odgovorio ni na jedno naše pitanje. Da sve bude još zanimljivije, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH su saopštili da se više neće oglašavati o aferi "Kiseonik" jer su, kako navode svu potrebnu dokumentaciju vezanu za ovaj slučaj dostavili nadležnim tužilaštvima.

Tako smo, samo nekoliko dana od otvaranja afere „kiseonik“, kada je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković iznio prve informacije o nelegalnom nabavljanju medicinskog kiseonika na Kliničkom centru RS od kompanije TGT tehnogas, došli do saznanja da se u svim bonicama i zdravstvenim ustanovama Srpske na isti način vršila nabavka kiseonika za liječenje pacijenata, a sad je sve izvjednije da je tokom četiri godine u cijeloj BiH medicinski kiseonik isporučivan nelegalno, od firmi bez registracije. 

Pitanje je šta su do sad radile nadležne institucije, od ministarstava zdravlja entiteta i kantona do Agencije za lijekove. Da li je stvarno moguće da niko do sad nije znao da se u BiH u 2017. 2018., 2019, i 2020. godini nelegalno nabavljao kiseonik za sve zdravstvene ustanove.

(BUKA Foto:Ilustracija)