Građani plaćaju najviše cijene lijekova u regionu

Problem sa cijenama nastao je početkom 2017. godine kada je na snagu stupio Pravilnik o načinu kontrole, oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH kojim je predviđeno da je maksimalna marža na lijekove u BiH 8 odsto, dok je u Srbiji i Crnoj gori 6 odsto.

Zbog toga su lijekovi u BiH najskuplji. Primjera radi, na lijeku čija je cijena 1.000 maraka, apoteka u Republici Srpskoj može zaraditi 200 KM, u FBiH 250, Crnoj Gori 180 KM, Hrvatskoj 100 dok u Srbiji svega 15 KM. Da je to zaista tako, svojim primjerom su nam dokazali i u Udruženju žena oboljelih od raka dojke Iskra. 

 „Imamo iskustva da žene i u praksi nam se javljaju žene u metastazi i koje su teško oboljele da imaju razliku u cijeni od 1.600 KM na jednom lijeku. Najveća razlika je na tom jednom lijeku koji ovde košta 6.000 maraka, a u Srbiji 4.400. Žene iz Saveza se uglavnom snalaze u Srbiji nabavljaju lijekove kad ko ide i može i tako se snalazimo“, kaže Verica Tadić, Udruženje žena oboljelih od raka dojke „Iskra“.

Analizu cijena lijekova u BiH radilo je udruženje građana „Misli dobro“.  Kažu da je sadržaj Pravilnika u odnosu na sadržaj dokumenata iz regiona najviše na štetu građana BiH, ali zato najviše koristi apotekama koje u ovom slučaju imaju prinos na kapital oko 30%, dok se u većini slučajeva taj procenat kreće od 8 do 12 odsto. 

 „Zbog tog imamo to što imamo da apoteke niču na svakom koraku daih ima preivše i da je to biznis koji pored kladionica daje najviše prihoda. Izmjena regulative ne odgovara farmaceutskom lobiju industriji institucije su slabe zbog tog lobija koji je jak ali ni one nisu zainteresovane iako bi trebale nisu zaintersovane“, kaže Uroš Vukić,UG „Misli dobro“.

Ništa bolja situacija nije ni sa regulativom koja se donosi na nivou entiteta i kantona, a koja je takođe u odnosu na region uglavnom na štetu građana BiH i najviše pogoduje lancima maloprodajnih apoteka.

Maloprodajne marže koje su definisala nadležna ministarstva zdravlja Republike Srpske i BiH su fiksne i iznose 20 odnosno 25% dok su te marže u Crnoj Gori 18%, a u Srbiji i Hrvatskoj su diferencirane na način što je lijek skuplji propisana marža je manja.

 „Ovdje postoj interesni lobi oni žele da ovakvo stanje ostane, evo npr. formirao se novi pravilnik na nivou agencije, a čekalo se dvije godine za nadzorno tijelo šta se tu sve dešavalo jer ako je nešto napisano nema nadzora ko će to provoditi i stalno se dobija na vremenu i stalno je pod moranjem nešto i to su puževi koraci naprijed dok inflacija i sve drugo čini da građani sve teže žive“, smatra Slobodan Stanić, bivši ministar zdravlja.

Devet od 13 posmatranih najprodavanijih lijekova u BiH najskuplji su u regionu, a odgovornost za to snose svi nivoi vlasti. Ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da nadzor nad tržištem vrijednim 700 miliona KM u BiH praktično ne postoji, što isključivo odgovara veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka u BiH, koji u odnosu na  regionalna tržišta, ubiru najviši profit. 

(BN)