Pogledajte za koga su tražene sankcije - Brisel iste odbio

Istraga.ba i Oslobođenje u posjedu su Inckovog pisma upućenog Žozepu Borelju, visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i sigurnost, u kojem donedavni šef OHR-a traži sankcije za Milorada Dodika i Igora Žunića iz SNSD-a, Dragana Čavića iz NDP-a, Nedeljka Čubrilovića i Spomenka Savanovića iz DNS-a, Nenada Stevandića i Kostadina Vasića iz Ujedinjene Srpske te Petra Đokića i Dalibora Stevića iz Socijalističke partije. Više diplomatskih izvora iz Sarajeva i Brisela, potvrdilo je novinarima Istrage i Oslobođenja vjerodostojnost ovih dokumenata.

“Poštovani visoki predstavniče, poštovani gospodine Borelj”, pisao je Incko 17. maja ove godine, “kako se bliži kraj mog mandata i stanje na terenu se pogoršava do nivoae koja je mnoge od nas na terenu ozbiljno zabrinula, želio sam sa vama da podijelim neka svoja razmišljanja o situaciji u Bosni i Hercegovini. Pišem Vam kao visoki predstavnik za BiH, zadužen za civilno sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

“Iako sam se”, nastavlja dalje Incko”, “tokom duže od 12 godina suočavao s raznim problemima u procesu sprovođenja mirovnog sporazuma, do danas nisam tražio primjenu evropskih sankcija za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Na moju veliku žalost, sada sam primoran da tražim primjenu sankcija EU kako bih obranio Bosnu i Hercegovinu, Dejtonski mirovni sporazum, kopenhaške kriterijume, ali i univerzalne civilizacijske vrijednosti, kako bih dalje spriječio veličanje osuđenih za ratne zločine u BiH”.

Povod za Inckovo pismo Borelju bili su zaključci Narodne skupštine Republike Srpske, doneseni na sjednici 11. maja 2021. godine, kojima to zakonodavno tijelo “odbija zahtjev Visokog predstavnika i podržava ranije odluke Odbora za 25. godišnjicu Narodne skupštine Republike Srpske”.

“Tako je vladajuća skupštinska većina usvojila zaključak kojim se podupire prvobitna odluka ad hoc skupštinskog tijela koje je ranije odlučilo da nagradi trojicu osuđenih za ratne zločine. Zaključke su potpisali predsjednici klubova poslanika SNSD-a, NDP-NPS-a, DEMOS-a, DNS-a, Ujedinjene Srpske i SP-a.
Stoga vas molim da primijenite evropske restriktivne mjere, kako za potpisnike zaključaka (šefove klubova), tako i za njihove stranačke čelnike (popis imena u prilogu)”, naveo je Incko.

U prologu su, kako smo već naveli, imena Milorada Dodika i Igora Žunića iz SNSD-a, Dragana Čavića iz NDP-a, Nedeljka Čubrilovića i Spomenka Savanovića iz DNS-a, Nenada Stevandića i Kostadina Vasića iz Ujedinjene Srpske te Petra Đokića i Dalibora Stevića iz Socijalističke partije.

“Angažman međunarodne zajednice pod vodstvom EU i SAD-a ostaje ključan za usvajanje reformi koje će u konačnici biti potrebne za integraciju Europske unije. Međutim, dok ti napori traju, imali smo velikih poteškoća u rješavanju brojnih izazova Dejtonskog mirovnog sporazuma, koje je sve teže nositi bez snažnije međunarodne prisutnosti… Vjerujem da je zato vrijeme za razmatranje mogućnosti i korištenje alata koje međunarodna zajednica još uvijek ima na raspolaganju. Na moju veliku žalost, posljednjih sedmica, pa čak i dana, pokušaji potkopavanja Opšteg okvirnog mirovnog sporazuma, uključujući i dovođenje u pitanje teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, ubrzali su se i dosegli nivo na kojoj je odbijanje na međunarodnoj razini kritično. Politički čelnici još uvijek se ne suočavaju s posljedicama za svoje destruktivno djelovanje, dok trenutna situacija snažno sugeriše da se sadašnji pristup samo pozitivnih poticaja bez “štapa” ili drugih kaznenih mjera mora preispitati. Naprotiv, te se politike nagrađuju i omogućuju onima na vlasti da ostanu na vlasti”, napisao je Incko u svom pismu.

U Briselu, međutim, ne razmišljaju o štapu. Dokazuje to i dokument koji je, prilikom nedavne posjete Sarajevu, na konferenciji za medije “slučajno” pokazala Angelina Ajhorst, direktor Evropske službe za spoljne poslove.

“Ono što nam je danas potrebno je dijalog među političkim liderima. Treba nam čista strategiju koje konkretne rezultate sankcije mogu postići u ovoj fazi. Smatramo da još uvijek nije vrijeme da govorimo o sankcijama, fokus treba da bude u nastavku dijaloga političkih subjekata u BiH”, pisalo je na dokumentu kojeg je Ajhorst držala tokom konferencije za novinare u Sarajevu.

Pismo bivšeg visokog predstavnika u Briselu, očito, nisu ozbiljno shvatili. A evo šta je Valentin Incko još napisao Žozepu Borelju.

“Spominjanje “mirnog razlaza”, uz istovremeno pozivanje na povlačenje međunarodne vojne prisutnosti i poziv na formiranje Vojske Republike Srpske, vidim kao prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, a time i miru i stabilnosti ove zemlje. Tako je to doslovno shvatio i veliki broj njenih građana”, napisao je Incko.

Bivši visoki predstavnik obavještava Borelja da je Milorad Dodik pozvao na ponovno uspostavljanje Vojske Republike Srpske, nazvavši Republiku Srpsku de facto državom i ponovivši svoje stavove o potrebi poništavanja onoga što je dosad postignuto na nivou Bosne i Hercegovine. Incko navodi da se sa glorifikacijom osuđenih za ratne zločine nije prestalo i da zbog toga traži sankcije.

“Nekoliko inicijativa od 2011. godine, uključujući i nedavnu, za izmjenu Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kako bi se zakonski zabranilo negiranje genocida, nije uspjelo”, podsjeća Incko u maju ove godine čelnike Evropske unije.

Tadašnji visoki predstavnik piše da je “duboko uvjeren da bi konkretne evropske sankcije, zabrana putovanja u EU i zamrzavanje računa imali ozbiljne posljedice i uveliko smanjile antidejtonsko ponašanje u ovoj lijepoj, ali problematičnoj zemlji”.

Lider SNSD-a Milorad Dodik je, očito, znao za ovo Inckovo pismo upućeno čelnicima EU.

“Ako EU ili Evropska komisija donese odluku o sankcijama Republici Srpskoj ili o njenom iskljuljučenju iz programa (pomoći) neka zapišu da je to datum samostalne Republike Srpske”, kazao je nedavno Milorad Dodik, naglašavajući da ima obećanje određenih prijatelja da neće biti podržane nikakve sankcije protiv njega na nivou Unije.

(istraga.ba/ foto: SB)