Loša situacija u zdravstvu, vlast ne mari za probleme

On kaže da je nejasno kako će se zdravstvo u Republici Srpskoj, čije potrebe sada rastu, nositi sa gubitkom sredstava do kojih će u narednoj godini doći zbog smanjenja stope doprinosa za zdravstveno osiguranje. 

„Privreda se mora rasteretiti, ali zdravstvo je sad najosjetljivija karika koja prijeti pucanjem. Korona bjesni, epidemiji se i ne nazire kraj, stanovništvo stari pa su i zbog toga potrebe za lječenjem sve veće“, napominje Stanić.

On kaže da je sadašnja situacija u zdravstvu Republike Srpske posljedica dugogodišnjeg nemara i odsustva volje za suočavanjem sa problemima.

Navodi da je mnogo puta do sada  vlast ostala gluha i slijepa na prijedloge koji su išli u pravcu rješavanja ključnih problema u zdravstvu Srpske.

Stanić podsjeća da je SDS 2019. ponudio prijedlog kojim bi se, prema njegovim riječima, jednim udarcem mogla riješiti tri problema: rasteretiti privreda, konsolidovati fondovi i povećati primanja zaposlenih u zdravstvu RS. 

„Predložili smo da se sredstava iz tadašnjeg rebalans budžeta u iznosu od 60 miliona KM uplate javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj za izmirenje nagomilanih obaveza fondovima, čime bi se riješili mnogi problemi ovih ustanova, a sredstva putem doprinosa ponovo vratila u budžet. Da  je to urađeno u četiri navrata za koji su postojale prilike u proteklom periodu, danas ne bi imali razloga za brigu“, poručuje Stanić. 

Pored toga bi se, dodaje on, poslala  poruku da niko nije izuzet od plaćanja poreza, a finansijski bi bili ojačani fondovi zdravstva i penzionog osiguranja. 

„Izbjegla bi se i krivična odgovornost direktora ustanova, jer je donesen zakon da pet neuplaćenih doprinosa snosi krivičnu odgovornost. Zaposleni iz zdravstvenih ustanova bi bili izvučeni iz sive zone, jer im se ne uplaćuje obavezno zdravstveno osiguranje. Izbjeglo bi se plaćanje kamata jer u ukupnom dugu ovih ustanova ogroman dio čine nagomilane kamate“, pojašnjava Stanić.

Jedan od pozitivnih efekata ove mjere, prema Stanićevim riječima, bilo bi i stvaranje preduslove za bolje poslovanje ustanova i rast plata zdravstvenih radnika koji je, ističe on, neminovan i potrebno ga je trenutno usaglasiti između socijalnih partnera.

Stanić poručuje da bi, pošto su ranije prilike propuštene, sada u budžetu za 2022. bilo potrebno planirati 200 miliona KM kojim bi se zdravstvenim ustanovama zatvorile nagomilane poreske obaveze. 

„Najveći dio od tih sredstava bi završio u Fondu PIO, nešto malo manje od dvije trećine, dok bi jedna trećina išla u FZO. Novac bi samo prošao preko računa zdravstvenih ustanova i vratio bi se FZO i Fondu PIO, Fondu dječije zaštite, a pošto je Vlada odgovorna za njih, sredstva bi se sustinski njoj i vratila.  FZO bi na ovaj način u 2022. dobio negdje oko 65 miliona KM što bi bila dobra osnova za povećanje plata u zdravstvu“, pojašnjava Stanić.

Ističe da bi se na ovaj način omogućilo rasterećenje privrede, a da se pri tome ne sruši zdravstveni sistem.

(BN)