Stranci dali rok liderima ili idu sankcije i izolacija

Naime, kako je "Nezavisnim novinama" rečeno iz više diplomatskih izvora, kao i na nekoliko brifinga na visokom nivou koje smo imali proteklih dana, kraj januara je apsolutno krajnji rok za domaće lidere da pokažu odgovornost i postignu pomak u rješavanju reformi. 

Nakon tog perioda, situacija bi mogla eskalirati do mjere na kojoj bi bilo nemoguće kontrolisati je bez ozbiljne međunarodne intervencije. 

Kako nam je objašnjeno, kraj januara je krajnji rok zbog rješenja koja su potrebna kada su u pitanju izmjene Izbornog zakona i kad je u pitanju legitimno predstavljanje, odnosno predmet "Sejdić i Finci", te kad su u pitanju poboljšanja integriteta izbornog procesa. 

"Do tada bi političke stranke morale da postignu dogovor kako bi se parlamentarna procedura mogla završiti do kraja aprila", rečeno nam je. 

U "paketu" s izbornim rješenjima je i pitanje započinjanja pregovora o usvajanju zakona u parlamentu o negiranju genocida, u koje bi trebalo uključiti sva stratišta u XX vijeku kako bi se iskazalo poštovanje za sve žrtve.  Ističu da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik, načinio prvi korak time što je pozvao parlamentarce da u duhu dijaloga sami donesu rješenja kojima bi Inckova odluka bila ukinuta. 

"Da bi se riješilo i pitanje Izbornog zakona i pitanje Inckove odluke, mora se sjesti u parlament. A da bi se sjelo u parlament, moraju prestati blokade. A imamo obećanja da će blokade prestati, međutim čekamo da se ta obećanja ispune. Ne može biti biranja da se odblokira samo ono što nekome u jednom trenutku odgovara. Blokade moraju prestati u potpunosti i čekamo da se to dogodi", rečeno nam je. 

Što se tiče odluke Narodne skupštine RS o davanju naloga Vladi RS da počne izradu zakona o vraćanju nadležnosti, američke i evropske diplomate to opisuju ne kao korak protiv Dejtona, nego korak koji vraća reforme unazad, što se smatra najozbiljnijim napadom na ustavni poredak od rata naovamo. 

Jedan od diplomata s kojim smo proteklih dana razgovarali rekao nam je da trenutno vlada tiha pauza u pregovorima, jer se čeka da politički lideri razmisle o prijedlozima koji su na stolu i da dođu nazad za sto s konkretnim prijedlozima.

"Problem je što niko ne želi da popusti do samog kraja. A takođe, problem je što će svako rješenje biti kritikovano. Nivo cinizma koji pojedinci pokazuju kad su u pitanju rješenja poput Mostara je nevjerovatan", naglasio je on.  Ovdje se najvjerovatnije misli da stranke koje su bile uključene u rješenja o izborima u Mostaru, a nakon što su ona potpisana, počeli su da ih kritikuju kao izdaju, dok su pojedini predstavnici međunarodne zajednice proglašeni nacionalistima. 

Ono što je takođe važno jeste to da postoji tijesna saradnja između Ambasade SAD i Delegacije EU u Sarajevu, a sve je tješnja saradnja s Ambasadom Njemačke i drugim ambasadama, koje žele da koordiniraju mjere koje će uslijediti narednih sedmica.

Jedna od posljedica bi, kako nam je objašnjeno, mogle biti ekonomske sankcije i izolacija sve dok se ne promijene politike koje se smatraju štetnim po Dejton.

(Nezavisne)