Dejton nije smetnja, već ljudi koji ga implementiraju!

 „U narednoj godini treba da pričamo o normalnim životnim stvarima te da li će dominantna tema biti ekonomija i približavanje BiH evropskim integracijama. To je, prema mom mišljenju, jedini ispravan put, a drugi je onaj kojim nas vodi Dodik. Odgovornost je na nama političarima i građanima smo dužni objasniti kuda ih vodimo, koje posljedice možemo dočekati te koju ćemo cijenu platiti“ – istakao je predsjednik SDS-a. 

Šarović je kazao da je vraćanje nadležnosti tema koju mnogo građana u Republici Srpskoj dočekuje s odobravanjem i da se to smatra kao pravo Republike Srpske, ali je pitanje da li je dovoljno samo imati to pravo. 

„Ne smijemo gurati zemlju u rat. Opozicija smatra da je opravdan strah ljudi i da nas Dodik svojim postupcima direktno gura u problem i sukob, odnosno potencijalnu opasnost od rata. Smatram da treba čuvati sve što nam je Dejton donio. Dejton je vrsta kompromisa i alternativa za njega, u ovom trenutku, ne postoji. Sve mimo toga je nepotrebno“ – poručio je Šarović. 

On ističe da trebamo čuvati dostignuti nivo dogovora svih strana, kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. 

„Dodik i njegovi koalicioni partneri su preuzeli vlast i podijelili funkcije. Mislim da im je to i bio plan - podijeliti plijen, a onda otvoriti front političkih sukoba i na tome zasnovati drugi mandat. Zbog toga se plašim da će država ostati zaglavljena u balkanskom blatu – kazao je predsjednik SDS.

On je istakao da u ovom trenutku vidi tri ključna prioriteta razvoja Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. 

„To je, prije svega, kandidatski status u Evropsku uniju. Mislim da smo sposobni, samo nam treba volje i znanja. Trebamo se približiti otvaranju poglavlja pristupanja Evropskoj uniji. Mislim da imamo dovoljno prijatelja koji bi nam u tome pomogli. S druge strane, za mene bi prioritet, svakako bio, Otvoreni Balkan. Inicijativa, koja je za mene vrlo prihvatljiva, sigurno bi bila dobra za Bosnu i Hercegovinu i donijela bi više koristi, privrednih ciljeva i više novca u budžete. To bi bio ekonomski zamah koji bi se osjetio već u prvoj godini. I kao treće, zemlja treba privući više investicionih sredstava za otvaranje infrastrukturnih projekata“ – zaključio je Šarović u novogodišnjem intervjuu za Glas Amerike.

(BN)