Poziv na proširenje sankcija Dodiku i drugima

Ovo su neki od zaključaka rasprave koja je održana u Komitetu za spoljne poslove Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva.

Baronesa Arminka Helić upozorila je kako “određeni ciljevi koji nisu ostvareni 1990-ih sada zauzimaju svoj prostor” te da se na isti način “nastoji ostvariti nezavisnost od BiH, odnosno dodatni konfederalni sporazum sa Srbijom”. Istakla je kako smatra da su “domaći političari pokretači krize u Bih”.

“Dodik želi djelovati bez ikakvih posljedica po autokratsku vladavinu”

Majda Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za spoljne poslove u Berlinu, kazala je kako “nestabilnost u BiH dolazi od političkih lidera, a ne građana, koji imaju svoj politički cilj”.

“Navesću samo mišljenje iz 2019. godine kada su građani trebali reći šta je najveća prijetnja. Njih 32 posto kazalo je da je to organizovani kriminal, a tek 17 posto etnički sukobi. Politički lideri donose odluke da jačaju etničke podjele i donose te odluke prethodnih 15 godina. Cilj je da se BiH održi disfunkcionalnom i da to bude okruženje bez posljedica. Dodik želi djelovati unutar Republike Srpske i BiH bez ikakvih posljedica po autokratsku vladavinu, a da ne govorim o blokada institucija”, kazala je Ruge.

“Sankcije su djelotvorne”

Roge kaže kako oni ,koji su potencijalni predmet sankcija, ulažu napore da mobilišu saradnike poput Hrvatske i Mađarske kako bi se blokirale.

“Da nisu bile djelotvorne, Dodik ne bi ulagao taj politički kapital da pozove svoje saveznike da to blokiraju u Briselu i ne bi lobirao u Washingtonu kao što to radi prethodnih godina. Sankcije, ako su dobro koordinisane, oslabiće političke aktere koji ugrožavaju državu, hrane nasilje i podjele.

UK i saveznici moraju bliže pratiti ne samo sankcije, o čemu se razmišlja, već da se pažljivo prati kako ove političke stranke kontrolišu državna preduzeća i zapošljavanje. Strateške sankcije moraju biti usmjerene na političare, ali i na strateška državna preduzeća i kćerke preduzeća jer na taj način neće imati sredstva.

Izuzetno je važno razmisliti baviti se obrazovanjem i medijima jer političari svoje poruke upravo guraju kroz ove sektore.  Dvadeset i pet godina nakon Dejtona, veliki broj generacije je prošao kroz ovaj obrazovni sistem. ”, kazala je Roge.

(N1 Foto:N1)