IFIMES analiza: Od „non-papera“ do puzajućeg rata

 Politička kriza u Bosni i Hercegovini nije posljedica odluke tadašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojom se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida nego je posljedica duže vremena brižljivo planiranih aktivnosti prvenstveno srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika (SNSD) i predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragana Čovića (HDZBiH) na disoluciji države Bosne i Hercegovine, navodi se u analizi IFIMES-a.

Za ostvarivanje tog cilja dijelom su uspostavili kontakte i osigurali podršku i pomoć susjednih država, preko Evropske narodne stranke (EPP) kao i preko radikalnih desničarskih političkih krugova u Evropi uz korištenje znatnih sredstava, koja potiču od kriminala i korupcije.

Očekivanja su, da aktualni visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit donese odluku o zabrani javnog djelovanja osobama pravosnažno osuđenim za ratne zločine i zločin genocida, o oduzimanju građanskih prava tim osobama (zabrana kandidiranja i učešća na izborima) što bi im onemogućilo obavljanje bilo koje javne funkcije i prisutnost na javnoj sceni.

Takva odluka, stoji u analizi, bi smanjila napetosti unutar BiH i prekinula bi dalje ponižavanje i vrijeđanje žrtava rata.

Što se tiče ekonomskih pokazatelja, konstatuje se da se u Federaciji BiH odvija 3/4 ekonomskih tokova u Bosni i Hercegovini.

"Kičma ekonomskog sistema države je Federacija BiH, koja je i u periodu korona krize prošle godine ostvarila budžetski suficit od 120 miliona KM. Preko kriminalne i nezakonite raspodjele prihoda u Upravi za indirektno oporezivanje, kojom u ime Federacije BiH i države upravlja HDZ BiH, više od 800 miliona KM se godišnje neopravdano i nezakonito isplaćuje entitetu Republika Srpska na štetu Federacije BiH".

Od tog iznosa jedan dio sredstava namijenjen je i za korupciju stranih zvaničnika, koji djeluju protiv BiH i njenih građana,  koji kao poreski i drugi obveznici uplaćuju ta sredstva.

Dalje se navodi da je istraživanje pokazalo da je 95% zvaničnika EU-a koji rade u i vezi s BiH izloženo korupciji, a na nju nisu imune ni američke diplomate.

"Dragan Čović i HDZBiH blokiraju formiranje nove Vlade Federacije BiH odnosno implementaciju izbornih rezultata iako su izbori održani 2018., uvjetujući formiranje nove Vlade Federacije BiH donošenjem novog izbornog zakona po njihovoj želji i mjeri. Radi se o klasičnoj namjernoj opstrukciji i destabilizaciji (učešće u obavještajnoj operaciji „Kula“), jer je Čoviću jasno da se ne može donijeti novi izborni zakon po njegovoj želji i mjeri, kako bi mu se osiguralo, da ponovno bude izabran za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda", kaže se u analizi IFIMES-a.

Takođe, u djelovanju specijalnih izaslanika Matthewa Palmera i Angeline Eichhorst, koji pokušavaju u sadašnjoj ratnoj atmosferi u BiH postići ostvarenje ciljeva i interesa Dragana Čovića i HDZBiH i „preko noći“ donijeti novi izborni zakon detektiovani su visoki korupcijski rizici, a navedeno je i da opstrukcije postoje i kod izbora sudija u Ustavnom sudu Federacije BiH, kao i popune Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa FBiH...

Analitičari smatraju, da HDZBiH na ovaj način drži sve procese u Domu naroda Federacije BiH pod svojom kontrolom. Jedan od glavnih ciljeva HDZBiH i Dragana Čovića je sprečavanje donošenja zakonodavnog okvira za oporezivanje kladioničara, a u konačnici oštećenje budžeta kroz taj vid neoporezivanja. Neizbor sudija je sastavni dio je strategije HDZBiH za blokadu donošenja svih zakona, koje ne žele da se donesu. Zato i postoji „vitalni nacionalni interes kladioničara“. Cilj HDZBiH je pljačka budžeta odnosno izbjegavanje plaćanja poreza, koji bi trebali biti prihodi budžeta Federacije BiH, a ne čelnika HDZBiH i njegove oligarhije. 

Takođe, se navodi i sistematsko ometanje pravde od strane tužilaca u BiH, koji su u dosadašnjoj praksi, ometali provođenje pravde u toj državi.

Analitičari, prema toj analizi, upozoravaju da Republika Srpska namjerava poslati u Brčko Distrikt BiH laku policijsku brigadu sa oko 1000 specijalaca, koja bi hermetički zatvorila tu teritoriju i omogućila uspostavljanje zaštitnog koridora između istočnog i zapadnog dijela Republike Srpske.

Supervizor Scanlan je označen kao lobista Milorada Dodika i SNSD-a i zbog toga predlažu uvođenje supervizije nad njegovim radom.

Što se tiče srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika citira se njegova rečenica da je: „Sudbina BiH u dijalogu domaćih političara u konstelaciji Erdogan, Vučić i Milanović“. Tu se, kako se navode autori analize,  podrazumijeva neizrečeni dodatak u izjavi „u sadejstvu sa Rusijom“.

Analitičari smatraju, da je inicijativa da situaciju u Bosni i Hercegovini rješavaju Srbija, Hrvatska i Turska u sadejstvu sa Rusijom pokušaj eliminisanja uticaja  SAD-a kao ključne zemlje za osiguranje mira i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu.

Radi se, kako navode. o perfidnom pokušaju institucionalnog uvođenja Rusije i Turske na velika vrata u Bosnu i Hercegovinu i region.

Konstatuje se da je Turska članica Savjeta za implementaciju mira (PIC) i svoje aktivnosti bi trebala koordinirati sa članicama PIC-a i dodaje da bez te koordinacije Turska rizikuje da bude uvučena u vrlo opasne akcije prekrajanja granica na Balkanu, što je, kako stoji u analizi, odmah osujećeno.

Smatraju da je Tužilaštvo BiH obavezno po službenoj dužnosti pokrenuti postupke protiv domaćih i stranih zvaničnika, koji rade na razbijanju Bosne i Hercegovine i koji svojim djelovanjem potiču oružani sukob i ugrožavaju mir i stabilnost odnosno djeluju neustavno i nezakonito.

Analitičari upozoravaju na tešku sigurnosnu i političku situaciju u Bosni i Hercegovini i činjenicu da ključne sigurnosne prijetnje Bosni i Hercegovini ne dolaze samo od Rusije nego od država članica EU i NATO kao što su Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Poljska, kao i nekih drugih država. Te činjenice su ozbiljno pitanje za čelništvo EU i NATO o ulozi njenih članica u poticanju ratnog sukoba u BiH.

"Činjenica je, da je situacija u Evropi kompleksna i prepletena policentričnim interesima i centrima moći što znači da eventualni ratni sukob u BiH ne bi bio lokalni ili regionalni nego bi zahvatio veći dio Evrope...Ukoliko se ne zaustavi destruktivno djelovanje Bosna i Hercegovina ide ubrzano od „non-papera“ ka „puzajućem ratu“ i svi u tom lancu, ukoliko se utvrdi njihova odgovornost, mogu biti sankcionisani.

Bosna i Hercegovina ne bi bila dovedena u postojeću situaciju, da su institucije pravosuđa pravovremeno i odgovarajuće reagovale protiv svih onih koji krše ustav i zakone te ugrožavaju mir i stabilnost u toj zemlji", navedeo je, u analizi IFiMES-a.

(BN)