Dodikov prijedlog u trenutku prijetnji sankcijama

Dok se potpis američke administracije na nedavno uvedene sankcije nije pošteno ni osušio, od Milorada Dodika (SNSD), člana Predsjedništva BiH, stiže prijedlog za deblokadu institucija Bosne i Hercegovine, nakon više od šest mjeseci.

Dodik predlaže zakon kojim bi se spriječila zloupotreba ranije nametnutog Inckovog zakona o zabrani negiranja genocida. U novom zakonu, prema njegovom prijedlogu, tretirala bi se zabrana nazivanja genocidnim bilo kojeg subjekta u BiH ili nacionalne grupe, za što bi bila predviđena kazna zatvora.

Pet godina zatvora

"Predložićemo zakon u kojem će se tražiti da se kazni svako ko određeni kolektivitet, odnosno BiH, Republiku Srpsku, Federaciju BiH, Brčko ili kantone, nazove genocidnim i da se zaprijeti kaznom zatvora od pet godina”, kaže Dodik, navodeći da bi se istom kaznom od pet godina zatvora kažnjavalo i etiketiranje bio koje nacionalne sgrupe u BiH.

Ako zakon bude usvojen, Dodik poručuje da se vraća u institucije i deblokira rad svih razina vlasti.

Zanimljivo, nije trebalo dugo čekati na odgovor iz SDA, čiji je prvi čovjek Bakir Izetbegović, upoznat kaže sa pokušajima Milorada Dodika da se SNSD vrati u Parlament i VSavjet ministara, što treba podržati.

"Mi nikada nismo jedan narod, srpski, nazivali genocidnim. Niti smo Republiku Srpsku zvali tako. Prihvatili smo je u Dejtonu 1995., ali znamo šta je prethodilo. Desio se genocid i u njega je bila involvirana vojna i politička struktura koja će uspostaviti RS. Ali nemamo namjeru vrijeđati entitete i narode. Tako da ovo jest jedan izlaz”, rekao je Izetbegović, neposredno nakon sastanka u Delegaciji EU-a u Sarajevu o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Potreban bilo kakav dogovor

Izetbegovićeva podrška kao i Dodikov prijedlog, dolazi u trenutku prijetnje visokog predstavnika Kristijna Šmita novim sankcijama, koje bi mogle biti proširene i na druge osobe osim Dodika.

Iz izvora bliskih "evropsko- američkoj” delegaciji, koja je na čelu izborne reforme u BiH zadnjih mjeseci, novi prijedlog zakona o deblokadi uokviren je upravo uz podršku stranaca.

“Cilj je da se sada već izvjesni fijasko pregovora u vezi s Izbornim zakonom amortizujebilo kakvim dogovorom, a deblokada institucija u ovom trenutku je najbolje rješenje”, kaže naš izvor.

Ako zakon prihvate sve strane u BiH, to će za vlast u Republici Srpskoj biti kompromis za ranije nametnut zakon o zabrani negiranja genocida, s kojim neće biti moguće povlačiti paralelu u Srpskoj. Ipak, za detalje prijedloga ne zna opozicija u Banjaluci, kojoj je sada ovo odličan primjer za dokazivanje saradnje političke osovine SNSD-SDA-HDZ BiH.

Političke osovine u oba entiteta

"Imamo zaključke Narodne skupštine koje treba poštovati. Očekujemo da u narednih nekoliko dana vidimo kakav je to prijedlog, neka vrsta političkog dogovora, koji očigledno postoji između vladajuće koalicije SNSD- SDA-HDZ BiH”, kaže Branislav Borenović (PDP).

Sjednica Narodne skupštine trebala bi se održati početkom februara, odmah nakon posljednje runde pregovora o izmjeni Izbornog zakona BiH, oko kojeg još nema dogovora između SDA i HDZ-a BiH.

Međutim, ukoliko ne bude dogovora, nema nikakvih zakonskih prepreka da se opšti izbori održe na jesen, što strankama na vlasti u Federaciji BiH u praksi ne znači mnogo, s obzirom da su vlast osvojili 2014., a da su u tehničkom mandatu zadnje četiri godine.

A u Berlinu je na kraju izvještaja Evropskom odboru Bundestaga (podnesenog 26.1.) Šmit visoki predstavnik u BiH, najavio da će u petak (28.1.) u Sarajevu predstaviti svoj plan za rješenje ključnih kriza koje potresaju Bosnu i Hercegovinu.

(DW)