Akcizna koalicija da kaže zašto nema gradnje autoputeva

- Od taksi i akciza koje se nalaze u cijeni goriva na godišnjem nivou se u Republici Srpskoj prikupi 350 miliona КM. Taj novac se troši nenamjenski. Кakva je svrha akcize na gorivo ako se ona nenamjeski troši – upitao je danas prof. dr Branko Blanuša, član Resora za energetiku SDS. 

„Akcize služe za krpljenje budžetskih rupa a iz taksi se krpi tekuća potrošnja i vraćaju skupi ino krediti za gradnju autoputeva. Tako npr. Autoput Banjaluka-Prijedor se mogao izgraditi sa sredstvima iz jednogodišnje naplate akciza i taksi u Republici Srpskoj“, pojasnio je Blanuša.  

On je podsjetio da je 2018. godine Akcizna koalicija, SDA; SNSD I HDZ, prihvatila povećanje akciza na gorivo a obećano je da će iz te akcize biti građana putra infrastruktura i da će to pozitivno uticati na povećanje investicija i poslovnu klimu u BiH. 

„Četiri godine nakon toga vidimo da je veoma malo učinjeno na gradnji obećane putne infrastrukture. Od 2006. do 2019. godine na psonovu akciza i doprinosa za puteve i autoputeve je prikupljeno oko 5,5 milijardi evra. Danas imamo svega 210 kilometara autoputeva“, kazao je Blanuša. 

Anđelko Grahovac, član Resora za energetiku SDS poručio je da iz strukture cijene eurodizela 2 vidi se šta sve građani plaćaju u sklopu cijene goriva. 

„Pored nabavne cijene eurodizela 2 koja zavisi od svjetskog tržišta u cijeni goriva učestvuju i troškovi koje građani plaćaju državi i to: akciza koja iznosi 30 feninga,  taksa za puteve 15 feninga, taksa za autoputeve 25 feninga, zatim marža distributera oko 20 feninga i na kraju PDV u iznosu od 17% na sve ove parametre koje smo naveli“, kazao je Grahovac. 

Dakle, pojašnjava on, kad naš građanin dođe da kupuje gorivo 50 litara ga košta 121 КM a kada bi cijena bila 1,80 КM po litri za rezervar od 50 litara građani bi izdvojili 90 КM, što je značajna ušteda.

„Svaka odgovorna vlast bi morala da vodi računa o ovome i da interveniše kako bi cijena nafte bila prilagođena životnom standardu stanovništva.  Nabavna cijena nafte učestvuje sa 46% a državne takse učestvuju sa 54% cijene.  Država bi umanjujući   svoje takse mogla uticati na smanjenje cijene goriva i udare na džepove građana koji će se još povećavati u narednom periodu“, kazao je Grahovac. 

Članica Resora za energetiku Mila Misirkić je kazala da rast cijene goriva inicira rast cijena osnovnih životnih namirnica kao i rast ostalih energenata kao što su plin i struja. 

„Prosječna plata u Republici Srpskoj je oko 1000 КM a u segmentima u kojima radi većina stanovništva prosječana plata je ispod 800 КM. To znači da za prosječnu platu građani mogu da kupe oko 300 litara goriva što je neuporedivo manje nego u nekim razvijenim zemljama. Imamo primjer Austrije da za prosječnu platu možete da kupite 2000 litara goriva dok u Švajcarskoj to je 2800 litara goriva. Izmjenom poreske i akcizne politike može se uticati na smanjenje cijene goriva“, zaključila je Misirkić.

(BN)