Plata ispod prosjeka za više od polovine zaposlenih u BiH

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u BiH za mart 2022. godine iznosila je 1. 092 KM i nominalno je viša za 4,8% u odnosu na decembar 2021. godine, te viša za 10,4 posto na mart 2021. godine.

Prema podacima državne Agencije za statistiku, najviše prosječne neto plate u prethodnom kvartalu su bile u finansijskoj i djelatnosti osiguranja - 1.629 KM, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.585 KM i sektoru informacija i komunikacija 1.529 KM.

Najniže neto plate bile su kod zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane - 713 KM, građevinarstvu 770 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 820 KM.

I dok raste plata, raste i sindikalna potrošačka korpa.

U istom mjesecu, martu, sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao iznosila je 2.448,46 KM  i od prosječne plate je veća za čak 1.356,46 KM

Takođe potrošačka korpa raste puno brže nego prosječna plata.

Poređenja radi prije 13 godina- 2009. godine prosječna plata je prema podacima Agencije za statistiku BiH bila 790 KM dok je u istom tom periodu potrošačka korpa bila 1.396 KM. To znači da je do marta mjeseca ove godine plata porasla za 207 KM, a potrošačka korpa za čak 1.052 KM!

Međutim i ovi porazni podaci o puno većem rastu troškova života od rasta plata, su uljepšana stvarnost kada sve ovo uporedite sa činjenicom čak 59 posto zaposlenih radnika prima platu manju od prosječne!

Pokazala je to analiza Istinomjera.

KO JE ISPOD PROSJEKA?

Oni su analizirajući podatke Agencije za staistiku BiH za 2021. godinu kada je prosječna plata u BiH iznosila je 998 KM, došli do podatka  da je u BiH bilo zaposleno 761.651 osoba.

Kako su naveli, trgovina na malo je oblast koja zapošljava najviše osoba. Od 761.651 zaposlenih, 11% ih je radilo u maloprodaji za prosječnu platu od 665 KM. Sljedeća oblast po broju zaposlenih je javna uprava u kojoj je radilo 74.235 osoba, odnosno 10% od ukupnog broja zaposlenih u oba entiteta, i to za duplo veću prosječnu platu nego u oblasti trgovine, 1.351 KM.

U oblasti obrazovanja radilo je 9% zaposlenih za prosječnu platu od 1.022KM, 6% zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite zarađivalo je u prosjeku 1.377 KM.

“Najniže prosječne plate isplaćivane su zaštitnim i istražnim djelatnostima. Zaposleni/e u toj oblasti prosječno su zarađivali/e 501 KM. Samo 15 KM više zarađivali/e su zaposleni/e u djelatnostima pripreme i usluživanja hrane i pića. Prosječne plate ispod 600 KM zabilježene su u oblastima proizvodnje odjeće, putničkim agencijama, prerade drveta (bez proizvodnje namještaja), pomoćnim uslugama u vađenju ruda i kamena, te proizvodnji tekstila. U oblastima gdje su isplaćivane prosječne plate ispod 600 KM, 2021. godine u prosjeku je radilo 8% od ukupnog broja zaposlenih, odnosno nešto više od 62 hiljade osoba”, navodi u analizi Istinomjer.

Ističu i da se najčešća prosječna plata tokom prošle godine kretala se između 600 i 700 KM, zarađivalo ju je 21% zaposlenih, dok je plate između 800 i 900 KM zarađivalo 13% zaposlenih.

“Kada se pogledaju prosječne plate ispod 998 KM, koliko je državni prosjek, vidjećemo da je 59% zaposlenih primalo platu ispod prosjeka. Iznad državnog prosjeka platu je primalo 41%, odnosno između 1.000 i 1.200 KM 16% zaposlenih, dok ih je 25% imalu platu veću od tog iznosa”, navodi Istinomjer.

Napominju i da je najveća prosječna plata isplaćivana u oblasti pomoćnih djelatnosti kod finansijskih usluga i djelatnosti osiguranja i iznosila je je od 2.164 KM. U ovoj oblasti radilo je tek 0,16% od ukupnog broja zaposlenih.

(BUKA)