"Vrijeme je da se pročitaju ugovori o kreditima"
Da li su mogli biti zaštićeni od novog udara po džepu, da li su bili dovoljno ifnormirani da biraju fiksne kamatne stope i koliko je izvjesno da će kamate i dalje rasti, odgovor nam je dao ekonomista Zoranom Pavlovićem ekonomista.
“Ugovor je definisao kondicije šta je fiksno, a šta je promijenjivo. Tamo postoje po definiciji fiksna i varijabilna varijanta. Korekcije su vezane primarno za vrijednost eura. Euribor je zadnjih godina bio ispod nule. Tada je Centalna banka EU podigla stope i to je izazvalo da se u nekoj mjeri podignu cijene kamate. Po definiciji kamata sklopljena s bankom je fiksna karakteristika vezana za KM, a tamo gdje se trguje eurima je kamata sad nešto veća. To je varijanta koja je standardna za stambene kredite i sad je pitanje ko je sklopio ugovor na kraći rok i tu se neće mijenjati, a dugročno će se mijenjati kamatne skope. Poskupiće krediti građana BiH”, kaže Pavlović.
Kaže da Vlade nemaju direktno nikakv interes za građane. Normalno bi bilo da pomognu građanima od savjetodavne do poreske i monetarne politike.
“Mi nemamo kao građani ušteđevine. Na Zapadu ljudi žive sa kreditima kao i mi. Njihove banke imaju više modaliteta dogovora. Bankarski sistemi su im savremeniji. Naše banke rade po sistemima bivše Jugoslavije. Vi kada ste u potrebi da kupite stan tražite najpovoljniju kamatu, uslovi koje vam banka da su zadati i nema pregovaranja. Uzmi ili ostavi i biraš najpovljnije, a sitna slova u ugovoru ostaju nepročitana. To treba detaljno čitati i šta je potpisao. Ekonomska situacija je takva da se država jako bogati zbog poreza, a građani siromaše. Dovedeni smo u sitaciju da moramo sami iznijeti teret inflacije i povećanja kamata. U BiH je malo mogućnosti da se zaradi više, a država je skupa. Jedan čitav kompleks ekonomske situacije nije briga Vlade”, kaže Pavlović.
Ističe da neće doći do radikalniji izmjena kamatnih stopa do kraja godine.
“Sve je vezano za rat u Ukrajini i ovo je sada nenormalno što se dešava sa monetarnom politikom. Život mora ići i moramo biti vještiji i pametniji kako bi ostvarili veće prihode. Za razliku od drugih zemalja gdje su vlasti zaustavile rast cijena goriva i kontroliše marže, to se kod nas ne dešava i to je problem. Prepušteni smo sudbini i to je odraz neodgovornosti vlasti. Našim građanima je najteže od svih u okruženju. Zaista se mora nešto desiti, jer ovo nije normalno stanje”, kaže Pavlović.
(N1)
Povezane vijesti
Komentari (12)
Dea
Svaka banka vam nudi fiksnu i varijabilnu kamatnu stopu, razlika u ceni zavisi od visine i roka otplate kredita, problem je u tome što naš narod nečita nego samo daj pare, ako ste podigli kredit do 5000 km to je negde oko 70 km vise sa fiksnom stopom i onda ste mirni, ali ne bolje da tih 50 km potroše na gluposti
Igipop
Sve su to banke komercijalne, kakve to veze ima sa bankom ex YU. Isto je i na zapadu samo su kamate mnogo niže do max 3% i one podliježu raznim modalitetima..Ovdje je tako što je sistem takav pa su pare nesigurne zato je kapital skup ulazni a tako i novac koje plasiraju banke
Miroslav
Strucnjaka imamo u izobilju, sto su spremni deliti savete, a nama je tako nikako vec godinama. Da je tesko, tesko je u celoj EU i ona ima strucnjake, ali su se pogubili u ova ruzna vremena. Ali da znaju da kod nas imaju strucnjake, sto stvari resavaju carobnim stapicem, pa neka ih potraze i iznajme za savete. Nama daju savete dzaba, pa kako nam je vec 30 godina? Jedna dobra domacica, koja vodi budzet porodice, prakticno zna reci sta je dobro i sta ne u vodjenju financija u domacinstvu, a to se moze primeniti i na drzavu. Radis, zaradjujes i trosis samo koliko imas, ako se da sta ostaviti u jastuk, to je uspeh.
Dalrko od toga
Da su za svakoga uslovi isti.
Eho
Lazni ucitelj
Komsinica
Drzava je nikakva i zato smo toliko siromasni sto ne bismo smjeli biti. Politicari su nas doveli do prosjackog stapa. Ne treba puno razmisljati kome dati glas na izborima.
PeroBL
> "Uzmi ili ostavi i biraš najpovljnije" - Ovo naprosto nije tačno. Gotovo u svakoj banci u kojoj sam bio su bili spremni na pregovaranje. Čak i na IRB kredite. Ako bankarski službenik nije raspoložen za to, ode se kod drugog ili njemu nadređenog. U krajnjem slučaju uputi se ponuda banci sa nešto nižom kamatnom stopom i insistira se kod službenika da ponuda ode na kreditni odbor.
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.