Rusi jedinu rafineriju ulja u BiH doveli do milionskih gubitaka

Akumulirani gubitak Rafinerije u Modriči iznosio je krajem septembra ove godine više od 109 miliona maraka (oko 55 miliona evra), pokazuje finansijski izvještaj objavljen na stranici Banjalučke berze.

Prema podacima Sindikata, u rafineriji trenutno radi 186 osoba, a bilo ih je 540 u trenutku privatizacije 2007. godine. Od tada je rafinerija u većinskom vlasništvu ruske kompanije "NeftGazinKor", koja se bavi proizvodnjom i prometom nafte i naftnih derivata.

Otpuštanja radnika traju već nekoliko godina. Nekolicina njih je tužila rafineriju, jer tvrde da su im nezakonito uručeni otkazi.

Modriča je upozoravaju bivši radnici, decenijama bila prepoznatljiva po rafineriji koja je sada gotovo pred nestankom.

Vlasnici kompanije nisu odgovorili na molbu Radija Slobodna Evropa (RSE) za komentar.

Problemi počeli privatizacijom

"Cijela opština Modriča živjela je od rafinerije. Čini mi se da nas je bilo 900 kad sam ja počeo raditi. Svima se pomagalo, davalo za sport i mjesne zajednice. Od privatizacije je sve išlo na gore i rafinerija više ne može pomoći nikome", kaže 55-godišnji Đorđe Vidaković za RSE.

On je jedan od osam radnika koji su u februaru ove godine tužili rafineriju zbog otkaza ugovora o radu.

Otkaz je dobio sa radnog mjesta za zbrinjavanje otpadnih voda. Kako kaže, bez posla je ostalo i pet njegovih kolega, a na njihova mjesta došla su tri nova radnika.

"Dali su nam testove, valjda da vide znamo li raditi. To je faktički značilo da jedni druge istjeramo sa posla. Nismo pristali, potpisali smo se i predali prazne papire. Svima su dali otkaz i primili trojicu koji nikad nisu bili na tom radnom mjestu", kaže Vidaković.

Otkazi bez upozorenja

Milijana Sabljić do aprila ove godine bila je zaposlena u kadrovskoj službi modričke rafinerije. Za RSE kaže da je otkaz dobila bez prethodnih razgovora ili upozorenja menadžmenta.

"Meni je samo na ruke došla nova sistematizacija i vidjela sam da mog radnog mjesta nema. Dodijelili su ga čovjeku koji je završio bogosloviju, a meni nisu ponudili nikakvu alternativu", ističe za RSE.

Naglašava da razumije potrebu za smanjenjem broja radnika, ali ne i to da se ostane bez stručnih radnika.

"Majstori i inženjeri su dobili otkaz ili su sami otišli. Inženjer tamo radi za oko 1.000 KM (500 evra) i ljudi ne mogu da prežive ukoliko nešto ne rade dodatno", ocjenjuje ona.

Radnici bez kolektivnih ugovora

U sindikatu rafinerije tvrde da se određeni broj radnika prijavljivao za odlazak "uz stimulativne otpremnine", dok je bilo i onih koji su stjekli uslove za penzionisanje po raznim osnovama.

"Takođe, bilo je i radnika koji su proglašavani tehnološkim viškom. Jedan broj radnika je preraspoređen na druge poslove u domenu svoje kvalifikacije", kazao je za RSE predsjednik sindikata Zlatko Tanasić.

On naglašava da je do smanjenja broja radnika došlo zbog zaustavljanja proizvodnje na pogonima koji su bili vezani za preradu sirovine iz Rafinerije nafte u Brodu.

Inače, rafinerija u Brodu, koja je takođe u ruskom vlasništvu, prekinula je rad od januara 2019. godine. Razlog je eksplozija na jednom postrojenju iz oktobra 2018, kada je poginuo jedan radnik.

Akumulirani gubitak rafinerije nafte u Brodu dosegnuo je 779,4 miliona maraka (oko 398 miliona evra), pokazuju financijski izvještaji.

Radnici zaposleni u rafinerijama Modriča i Brod godinama nemaju kolektivni ugovor. U Konfederaciji sindikata Republike Srpske tvrde da vlasnici tih kompanija na to nikada nisu pristali.

Predsjednik Konfederacije Željko Tepavčević ocijenio je za RSE da to predstavlja jedan od osnovnih uzroka problema radnika.

Kako je došlo do prodaje naftne industrije?

Modrička rafinerija prodana je 2007. godine, zajedno sa Rafinerijom nafte u Brodu i mrežom pumpi "Nestro Petrol", za 236 miliona KM (oko 120 miliona evra).

Privatizacijske pregovore vodila je Vlada Republike Srpske, a ugovor o prodaji parafirao je početkom 2007. godine u Moskvi Milorad Dodik, tadašnji premijer Srpske.

Ove kompanije danas su dio "Optima grupe", društva za proizvodnju i promet naftom i naftnim derivatima koje je osnovano 2008. godine u Banjaluci.

Osnivač "Optima Grupe" je ruska kompanija NjeftegazinKor, koja je pak kćerka firma ruskog državnog preduzeća "Zarubežnjeft".

Govoreći o situaciji u rafineriji ulja u Modriči, premijer Republike Srpske Radovan Višković u junu ove godine novinarima je kazao da to preduzeće "nema neke posebne probleme i da radi svojom dinamikom".

Kad je riječ o situaciju u rafineriji u Brodu, Višković je rekao da su problemi sa kojima se ona suočava izazvani ratom u Ukrajini, koji je Rusija započela 24. februara.

Istovremeno, osam bivši radnika rafinerije u Modriči, koji su tužili preduzeće, čekaju na pripremno ročište pred Osnovnim sudom u Modriči. Njihov advokat Miloš Đurić za RSE tvrdi da je tužba pokrenuta na osnovu "nezakonitog otkaza ugovora o radu".

Upozorenja na štetnost ugovora

Na netransparentnost i štetnost ugovora o prodaji naftne industrije Republike Srpske, još od 2007. godine upozorava organizacija Transparency International (TI) BiH.

Iz ove organizacije su u vrijeme privatizacije naveli da je ruska državna kompanija "Zarubežnjeft", po tadašnjim podacima, bila vlasnik samo 40 posto "NeftegazInKora".

Po 20 posto tada su, kako je istaknuto, držale kompanije "Invest-tehnologije", "Nepat" i "Junik Development", čija vlasnička struktura je ostala nepoznata.

Iz TI u BiH su stava da je time "ostavljen prostor za sumnju da većinski vlasnici rafinerije nisu ruske kompanije".

(RSE   Foto:Capital)