Sve je gotovo: BiH prepustila HR Trgovsku goru

BiH nema više aduta za sprečavanje odlaganja radioaktivnog otpada u Dvoru, na Trgovskoj gori, u blizini rijeke Une na granici sa Hrvatskom. Odlaganje počinje a bitka je, smatraju mnogi, davno izgubljena, piše DW.

Programom zbrinjavanja radioaktivnog otpada Hrvatske do 2060. godine, lokacija na Trgovskoj gori kod Dvora i kasarna Čerkezovac, već su odabrane za skladištenje niskog i srednjeg nivoa radioaktivnog otpada iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji. Vlasništvo nad ovom elektranom dijele Hrvatska i Slovenija pa samim tim i sve poslove u vezi sa radioaktivnim otpadom. Ove dvije zemlje obavezale su se ugovorom da će Hrvatska do 2023. godine preuzeti svoj dio radioaktivnog otpada jer NE Krško ima za to obavezu samo do isteka ove godine.

Iako su Slovenci ponudili Hrvatima da zajedno grade odlagalište u blizini elektrane, Hrvatska je odbila, kako kažu stručnjaci, zbog visokih troškova. Zbog toga je donosena odluka da se otpad prenese u Hrvatsku, gdje će ga skladištiti zajedno sa ostalim nuklearnim otpadom.

Čerkezovac lokacija od 1999.

Zanimljivo je da se u Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada kasarna Čerkezovac navodi kao lokacija za skladištenje još 1999. godine, kroz Program prostornog uređenja Hrvatske (Narodne novine 50/99). I 14 godna kasnije, lokacija na Trgovskoj gori utvrđena je kao konačna lokacija. Ni 1999, ni 2013, niko iz Bosne i Hercegovine nije reagovao.

„Uzimajući u obzir jedinstven stav o neprihvatljivosti namjere Hrvatske da u neposrednoj blizini granice sa BiH gradi sporno odlagalište, kao i zaključke Predsjedništva BiH i Savjeta ministara, sagovornici su izrazili opredjeljenje da rade na ovom pitanju, zajedno sa nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti u BiH”, saopšteno je prije nekoliko dana nakon sastanka dva resorna ministra u Savjetu ministara BiH, Elmedina Konakovića i Staše Košarca, koji su zaključili da prethodna diplomatija nije ništa uradila po ovom pitanju.

„S tim u vezi, naglašeno je da će u narednom periodu u fokusu zajedničkih aktivnosti biti upoznavanje svih relevantnih međunarodnih institucija, te zvaničnih vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji, o jedinstvenom stavu iz BiH kada je u pitanju Trgovska gora”, dodaje se u saopštenju.

Kašnjenje od 24 godine

Sve institucije, prvo Republike Srpske a zatim i Bosne i Hercegovine, reagovale su prije nekoliko godina, prvi put ozbiljnije 2019. godine. Tada su u Novom Gradu, čiji su mještani udaljeni par stotina metara od lokacije, protestovali zbog ovog problema. Vlada Republike Srpske čak je 2019. godine kompletan pojas na toj lokaciji proglasila Nacionalnim parkom, ali je Hrvatska i dalje nastavila sa pripremama.

BiH je tada, sa nekoliko godina zakašnjenja s obzirom na planove Hrvatske, formirala ekspertski i pravni tim, a nakon toga i koordinacioni. Skoro četiri godine od formiranja, održano je svega nekoliko sastanaka, na kojima nije bilo dogovora.

Zvanične reakcije iz Hrvatske nema, osim u onom dijelu da se nastavljaju poslovi na pripremi lokacije kasarne Čerkezovac, što je u nekoliko navrata potvrdio i premijer Hrvatske, Andrej Plenković.

Gotova stvar

„Sve je već dogovoreno na višem nivou. Hrvatska neće mijenjati lokaciju, to je za nas gotova stvar. Obećano je i da nikakve tužbe pred međunarodnim sudovima neće biti pokretane”, rekao je naš izvor iz hrvatskog tima, koji je učestvovao u dosadašnjim razgovorima. Da je tako, može se zaključiti i iz poteza timova u BiH koji trenutno nemaju nikakav konkretan odgovor na cijelu situaciju.

„Činjenica je da oni rade korak po korak”, kaže Emir Dizdarević, član ekspertskog tima BiH, dodajući da je Hrvatska završila geološka, geofizička i geohidrološka istraživanja te da se samo čeka ekološka dozvola sa još nekim uslovima koje treba ispuniti.

„Mi smo bili nedavno u Krškom. Pokazali su nam taj otpad, tih 50 odsto koje Hrvatska treba da prebaci na lokaciju Čerkezovac. U ovom momentu Slovenija, koja ima odobrenu lokaciju u Vrbinama, nije još počela sa radom”, kaže Dizdarević.

Ovdje se cijela priča okreće jer su, prema podacima iz Slovenije, regulatorna tijela ove zemlje odobrila izgradnju skladišta 600 metara od NE Krško zbog trenutnog manjka skladišnog kapaciteta.

Slovenija produžila dozvolu za još 20 godina

„Mjesta ima za 990 kontejnera. To bi trebalo biti dovoljno za slovenačku polovinu otpada iz NE Krško. Odlagaće se u betonske kontejnere”, ističu iz Agencije za radioaktivni otpad Slovenije.

Cijena skladišta koje je na dubini od 55 metara je 194 miliona evra, a Hrvatskoj je bilo ponuđeno da zajedno grade i koriste to skladište. Međutim, Hrvatska je to odbila s obzirom da se lokacija na Čerkezovcu već priprema.

Pored toga, Slovenija je dobila ekološku dozvolu za nuklearnu elektranu Krško na još 20 godina, što znači da će polovina radioaktivnog otpada za taj period završiti u Dvoru u Hrvatskoj odnosno u Trgovskoj gori. Tako će nekoliko stotina metara od sliva rijeke Une, on predstavljati potencijalnu opasnost za oko 250 hiljada stanovnika.

„Posebno zabrinjava dosadašnja inertnost Ministarstva spoljnih poslova BIH, koje se do sada ponašalo kao navijač koji gleda utakmicu omraženog fudbalskog kluba, a ne kao neko ko mora biti na terenu, čiji doprinos je ključan za ishod ove životno važne utakmice”, kaže aktivista Mario Crnković iz Udruženja Green Team iz Novog Grada.

„Očigledno neko kod nas nije htio sebi da daje novog posla. Sve se ignorisalo kao da se ne dešava. Imamo pravni i ekspertski tim koji ne preduzima detaljne korake. BiH se odnosi prema ovom kao da će to proći samo od sebe”, kaže Crnković, koji ima saznanja da se u Hrvatskoj priprema pravna odbrana koja bi umanjila uspjeh eventualne međunarodne tužbe BiH protiv Hrvatske.

„U Zagrebu otpad i nikom ništa”

Viši naučni saradnik Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu Tonči Tadić kaže za DW da je takav potez besmislen, kao i dalje stopiranje cijelog projekta. To je, kako tvrdi, završena stvar a prašina koja se podigla oko svega, bespotrebno je dobila toliki značaj.

„Deset godina je tražena lokacija za odlagalište otpada jer je trebalo ispuniti sve standarde. Ali ovdje govorimo o otpadu niskog i srednjeg radioaktivnog spektra. Ne o istrošenom nuklearnom gorivu”, kaže Tadić, podsjećajući da je takav otpad uskladišten 30 kilometara sjeverno od Zagreba.

„I nikom ništa. A tu na institutu usred Zagreba, na 30 metara od moje kancelarije, skladište je instituta koje je na kilometar i po od geološkog rasjeda i epicentra potresa. Usred milionskog grada. Ne znam da li postoji blesavija lokacija za otpad od te”, kaže Tadić, koji je član naučno tehničkog odbora Evropske zajednice za atomsku energiju (Euroatom).

Proces razgradnje i uklanjanja nuklearnog postrojenja (dekomisija) NE Krško, trebala bi da počne za 50 godina i koštaće milijardu evra. Od toga će na zbrinjavanje otpada biti utrošena polovina tih sredstava, koja će se dijeliti na Hrvatsku i Sloveniju, s obzirom na zajedničko vlasništvo.

Ekološka renta kao izlaz

„Pa mi se čini lukavije da tih 250 miliona evra ode na lokaciju u Hrvatskoj za ekološku rentu za sve gradove sa obje strane granice, nego da to junački isporučimo Sloveniji, uz opasnost koja teži nuli”, kaže Tadić. Poređenja radi vlada Slovenije plaća naknadu opštini Vrbina nadomak NE Krško gotovo šest miliona evra godišnje, dok je za opštinu Dvor planirani iznos na godišnjem nivou oko milion evra.

Iako će politička priča o upozorenjima ili recipročnim mjerama, poput one o skladištenju radioaktivnog otpada iznad Dubrovnika još biti aktuelne, sve više se razmišlja o dogovoru koji bi značio utvrđivanje ekološke rente za mjesta na Trgovskoj gori. Iz opštine Novi Grad ne prihvataju ovu mogućnost jer kako su rekli, ne postoji novac kojim se mogu nadoknaditi životi 250 hiljada stanovnika ovog kraja.

(DW) Foto: DW/D. Maksimovic