Kako mladi da riješe stambeno pitanje u Srpskoj?

I kada bi podigli kredit opet ne mogu da kupe nekretninu, jer su drastično skočile cijene, kaže nam Milica iz Bijeljine. Dalje priča da je boravila u Njemačkoj gdje su, kaže cijene hrane i životnih potrepština jeftinije nego u Republici Srpskoj. “Tako da ne znam šta da kažem stvarno, jedino da se svi selimo iz ove države.”, dodaje Milica. Da su plate niske i nedovoljne za život, potvrđuju i mladi koje smo anketirali na ulicama Doboja.

Niska mjesečna primanja ukoliko rade, ugovori na određeno i visoke kamatne stope su nešto protiv čega se mladost ne može boriti, zato svaka druga mlada osoba u BiH živi sa roditeljima. Marko Ristić, aktivista organizacije “Vizija mladih” iz Bijeljine pak ocjenjuje da je potreban ogroman novac u današnjim uslovima da bi neko mlad kupio nekretninu.

Ristić navodi da to zahtjeva mnogo odricanja, te da su cijene kvadrata otišle u visine do čak 3.000 KM. “Nekretnina je postala investicija, cijene kirija su sve veće i veće i mislim da se zato mladi ne odlučuju na to potpuno osamostaljivanje.”, dodaje.

Sa sociološkog aspekta, potrebno je mnogo hrabrosti i odvažnosti da bi se mladi odlučili na zaduženje i došli do svog krova nad glavom, ocjenjuje u izjavi za BN sociolog Stanislav Tomić.

Interesovanje mladih bračnih parova za kupovinu stanova ove godine je manje nego prošlih, kažu iz Agencije za nekretnine.  “Imamo mlade bračne parove koji traže stanove sa dvije spavaće sobe. Uglavnom to ide preko IRB kredita. Izuzev kod onih kod kojih su roditelji u mogućnosti da im obezbijede stambeno pitanje.”, kaže u izjavi za BN Jovana Despotović, vlasnik Agencije za nekretnine.

Ekonomista  Milenko Stanić, konstatuje da su cijene nekretnina otišle do nenormalnih visina i granica, ali i to da se kamatne stope na kredite povećavaju, dok se istovremeno dešava pad realnih plata. “Što znači da bi se rješavalo stambeno pitanje mladih neophodna je jača podrška društvene zajednice.”, ocjenjuje Stanić.

Stambeni krediti IRB-a čine oko 40% ukupnih zajmova koji su u ove svrhe odobreni u Republici Srpskoj, a uslovi su: „Kad je riječ o grupi mladih bračnih parova neophodno  je da su klijenti u bračnoj zajednici i da u trenutku podnošenja zahtjeva za stambeni kredit nemaju napunjenih 30 godina starosti. Za navedenu grupu korisnika Investiciono-razvojna banka Republike Srpske  definisala je maksimalnu kamatnu stopu koja iznosi 3%.“

Međutim, starosna dob stupanja u brak pomjerena je na 32 godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Ekonomista Miloš Grujić, navodi da je potrebno  da se razmišlja o pomjeranju starosnih granica za određene grupe ili da se određenim programima prošire grupe korisnika. Prošle godine 199 mladih bračnih parova u Srpskoj dobilo je kredit IRB-a, koji će vraćati  narednih 25 godina. Pohvalno, ali nedovoljno ocjenjuje struka.

“Mogli bi po uzoru na razvijenije zemlje da razmislimo o formiranju određenih stambenih fondova i jačanju rubnih ili ruralnih područja da zadržimo mlade na selu. Jedan od interesantnijih primjera je Hrvatska. Imali su stambeni fond kojim su pokušali da subvencionišu mlade ljude i do sada je izgrađeno 8.000 stambenih jedinica na taj način.”

Ipak, cijene nekretnina su porasle, pa čak ni ove mjere nisu dale očekivane rezultate, dodaje Grujić. Zato je pravo rješenje stvoriti privredni ambijent u kome će mladi imati stabilan posao, a sa njim lakše dolazi i rješavanje stambenog pitanja,

(BN) Foto: Ilustracija/Agencije