Apel: Ne bacajte knjige, poklonite ih biblioteci

“Ako ne čitaš samo tri dana tvoje će riječi izgubiti ljepotu", reče davno jedna mudra glava. Sudeći prema ovoj fotografiji, koja kruži društvenim mrežama, izgubljeno je mnogo više od ljepote.

Prizor naslaganih knjiga, ostavljenih kraj kontejnera za smeće tjera nas da zastanemo i razmislimo kuda smo to krenuli? Dokle smo dogurali? Zar su knjige za bacanje? Čega se to odričemo? A šta prihvatamo?

Komentar na fotografiju knjiga kraj kontejnera za smeće potražili smo od građana Bijeljine: “Moj komentar je da su ljudi primitivni i da ne čitaju knjige uopšte, da nemaju najosnovniju kulturu.” rekao nam je jedan od anketiranih građana.

Da je kultura čitanja pala na niske grane svjedoče i ulični prodavci knjiga.

Umjesto na smetlištu, knjigama je mjesto u bibliotekama. Građani Bijeljne, ipak imaju svijest o poklanjanju knjiga.  

- Samo u prošloj godini preko 1.700 knjiga naši sugrađani su poklonili našoj biblioteci što je izuzetno pohvalno, navodi direktor Narodne biblioteke “Filip Višnjić” Željana Arsenović.

“Koristim i ovu priliku da pozovem naše sugrađane i korisnike naših usluga da sve knjige koje žele da sklone iz svojih kuća ili stanova mogu slobodno poklanjati našoj biblioteci.”, dodaje Arsenovićeva.

Jasno je da ne možemo da zažmurimo na eru digitalizacije u 21. vijeku, ali tipkanje po telefonu ili tabletu ne može zamijeniti list papira. Srpski publicista i univerzitetski profesor Velimir Abramović, za BN  objašnjava da to što ljudi bacaju knjige je s jedne strane simptom potpuno nove civilizacije, a sa druge strane simptom smanjenja ljudske osjećajnosti i uopšte onoga što zovemo ljudskost.

Nedostatak čitanja može ostaviti i ozbiljne posljedice na mozak, upozorava struka.

“Mozak moramo koristiti dok ne umremo, moramo čitati, učiti uvijek nešto novo, ponavljati staro, učiti novo tako da kada pričamo o dječijem uzrastu djeca gledaju od roditelja i rade isto što i roditelji. Bilo bi korisno da i mi odrasli takođe čitamo, a posljedice mogu biti na kognitivne funkcije na pamćenje, upamćivanje, inteligenciju itd.”, navodi psiholog Danijela Ostojić.

Iskonske vrijednosti i dalje se kriju u knjigama koje nude znanje, otkrivaju nam nove vidike i bude osjećaje.

Nažalost, možemo naslutiti da su mnoga vrijedna štiva završila kao ona na fotografiji sa početka naše priče, koje oko objektiva nije zabilježilo. Na kraju poruka je jasna:  „Da uništite kulturu ne morate spaliti knjige. Dovoljno je da ih ljudi prestanu čitati." - dakle, do nas je!

(BN) Foto: Društvene mreže