Obaveze „Šuma“ za 26 miliona KM veće od imovine

„Javno preduzeće zbog toga može doći u situaciju da ne može da izmiruje svoje kratkoročne obaveze prema dobavljačima, povjeriocima i kreditorima po dospijeću“, navodi se u nacrtu izveštaja revizorske kuće „EF revizor“ o finansijskom poslovanju „Šuma Srpske“ za prošlu godinu u čijem posjedu je CAPITAL.

U izvještaju se navodi da je javno preduzeće iskazalo poslovni dobitak u iznosu od 10,5 miliona KM i ističe da je za 9,1 milion veći u odnosu na prethodnu godinu, ali naši sagovornici odlično upućeni u poslovanje ovog javnog preduzeća tvrde da su brojna šumska gazdinstva frizirala izvještaje.

„Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Savo Minić nedavno je na sastanku proširenog kolegijuma „Šuma RS“ doveo u pitanje način knjiženja pojedinih stavki, a posebno ona vezana za šumske kamionske puteve. Minić je rekao da će se u narednom periodu pozabaviti time“, kaže sagovornik.

On tvrdi da većina šumskih gazdinstava nezakonito knjiži nasipanje šumskih kamionskih puteva.

„Ako se u nekom gazdinstvu za nasipanje ranije izgrađenih šumskih kamionskih puteva izdvoji, recimo 100.000 KM, to se treba knjižiti kao rashod, a ne kao ulaganje u vlastita sredstva. Međutim, u brojnim gazdinstvima se to knjiži kao ulaganje, čime se frizira finansijski izvještaj. Kada se to ne bi radilo, većina gazdinstava bi bila u minusu i direktori bi bili na spisku za smjenu, jer je premijer Srpske Radovan Višković ranije najavio da će svi rukovodioci koji iskažu negativno finansijsko poslovanje letjeti sa funkcija“, kaže sagovornik.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i navodi iz revizorskog izvještaja u kojem se navodi da je prošle godine za ulaganja na tuđim nekretninama, postrojenjima i opremi izdvojeno 44.316.261 KM.

„Vrijednost povećanja ulaganja na tuđim nekretninama se odnosi na ulaganja u šumske kamionske puteve“, navodi se u izvještaju.

Naš izvor objašnjava da bi to trebalo da znači da je toliko para uloženo u izgradnju novih šumskih kamionskih puteva, što naprosto nije realno.

„U stvari su direktori gazdinstava nasipanje šljunka na davno izgrađene puteve knjižili kao ulaganje, umjesto kao rashod. Bilo bi ulaganje da se radi o novoizgrađenom putu“, objašnjava naš sagovornik.

„Prointerov“ softver nije aktiviran

Revizori u izvještaju govore i o informacionom sistemu za koji je firmi „Prointer“ plaćeno 13 miliona maraka i preciziraju da „softver nije aktiviran“.

„Javno preduzeće je prethodnih godina počelo sa uvođenjem novog softvera, za koji je ugovorom predviđeno da će biti spreman za rad krajem 2022. godine, te se počelo sa unosom podataka i radom u određenim modulima istog. S obzirom da je oprema za uvođenje navedenog softvera aktivirana, a sam softver nije, revizorskim postupcima se nismo mogli uvjeriti da li su ispunjeni uslovi za stavljanje u upotrebu novog softvera, te početak obračuna amortizacije“, naveli su revizori.

Pored toga, revizori navode da se kod šumskog gazdinstva „Oštrelj“ Drinić (198.851 KM), ŠG „Romanija“ Sokolac (192.219 KM) i ŠG „Sjemeć“ Rogatica (24.215 KM) investicione nekretnine odnose na stanove koje koriste zaposleni u tim gazdinstvima.

“U skladu s tim ne zadovoljavaju kriterijume da budu iskazani na poziciji investicionih nekretnina. Na navedeni način, gazdinstva su precijenilo sadašnju vrijednost investicionih nekretnina i podcijenilo vrijednost redovnih nekretnina za 415.285 KM“, navode revizori.

Kada se radi o nekretninama, revizori su naveli da se kod ŠG „Banja Luka“ povećanje vrijednosti građevinskih objekata odnosi na nekretnine dobijene od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

„Navedenom odlukom, ministarstvo je gazdinstvu bez naknade ustupilo na korištenje dvije parcele zemljišta sa pripadajućim objektima u Čelincu i kancelarijski prostor u Čelincu. Gazdinstvo je navedene nekretnine iskazalo u svojim evidencijama po nabavnoj vrijednosti od 209.749 KM, a kako na osnovu nije dobilo pravo svojine, već je predmetne nekretnine dobilo na korištenje, gazdinstvo je precijenilo nabavnu vrijednost i ispravku vrijednosti građevinskih objekata za 209.749 KM“, ocijenili su revizori.

Kada je riječ o sudskim sporovima, u toku je 236 sudskih sporova koji se vode protiv dužnika zbog naplate potraživanja ukupne vrijednosti 6.175.370 KM, dok su protiv „Šuma“ pokrenuta 102 sudska spora ukupne vrijednosti 1.792.900 KM.

(CAPITAL)