Zaduženjem u Kini do novca za otplatu dugova Srpske

Zbog dugovanja koja ima, Republika Srpska pokušava dobiti novac od kineskih finansijskih fondova.

Naime, u junu ove godine Republici Srpskoj dospijeva najveća rata od 200 miliona evra za obveznice koje su prodane na bečkoj berzi prije pet godina.

Iz Ministarstva finansija RS nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) iz kojih izvora će biti isplaćena ova rata.

Ovdje se ne završavaju dugovanja RS. Do kraja godine Republika Srpska treba da vrati više od 500 miliona evra koje je posudila od raznih finansijskih institucija.

"Republika Srpska je kupila helikoptere za 45 miliona, pa je Dodik kupio avion za 22 miliona miliona, pa za Srpska open je potrošeno 45 miliona. Svaka čast Novaku Đokoviću, ali to su velike pare. Pa se za skijališta izdvajaju desetine miliona. Hoću da kažem, neki troškovi, koje pravi Vlada Republike Srpske su daleko iznad potencijala i mogućnosti finansijskog prihodovanja", kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Uvidom u informaciju Ministarstva finansija i trezora BiH, spoljni dug Republike Srpske je premašio dvije milijarde i sto miliona evra.

Prema zvaničnim informacijama, Republika Srpska je do sada na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala obveznice u vrijednosti 915 miliona maraka (467,8 miliona evra).

Šta se zna o kineskim fondovima sa kojima RS pregovara?

Pregovore sa tri kineska finansijska fonda započeo je predsjednik Vlade RS Radovan Višković tokom posjete Pekingu početkom ovog mjeseca.

Do sada nisu zvanično saopšteni rezultati razgovora, ali je iz Vlade RS najavljen dolazak predstavnika fondova iz Kine u Banjaluku na dalje pregovore.

Za RSE iz Ministarstva finansija RS nije odgovoreno ni na pitanje o kom iznosu novca se pregovara sa kineskim fondovima, namjeni utroška tih sredstava, kao ni kada će pregovori biti nastavljeni.

Višković je tokom posjete Kini razgovarao sa predstavnicima Kaiyuan fonda, Shanxi International Trust fonda i fonda čiji je naziv Jiyuan Zaihua Management. Nijedan od ova tri fonda nema zvaničnu web stranicu.

Višković je u Peking otišao nakon što je njegov stranački šef Milorad Dodik krajem marta izjavio da je Kina kao instrumente garancije i finansiranja spremna da prihvati obveznice Republike Srpske.

Opozicione stranke traže parlamentarnu raspravu zbog dugova RS

Pregovori sa kineskim fondovima jasan su pokazatelj upitnosti isplate dospjelih dugova.

Tako za Radio Slobodna Evropa najavljeno zaduženje kod Kine komentariše potpredsjednik Partije demokratskog progresa Igor Crnadak. Dodaje kako je opozicija spremna da zahtijeva održavanje posebne rasprave u Skupštini RS o dugovima.

"Situacija je dosta ozbiljna, posebno s obzirom na klauzule koje stoje u ugovorima sa nosiocima tih obveznica, prema kojima mogu ući u vlasništvo kompanija u kojima Vlada RS ima većinski udio, ukoliko se ne vrati dug. Vidimo da je situacija dosta teška i da pokušavaju sada da se zaduže na trećoj strani, pokušavaju sada i u Kini", kaže Crnadak.

Kao poslanik u Skupštini RS, ističe on, postavio je i poslaničko pitanje entitetskoj ministrici finansija Zori Vidović u vezi otplate duga.

"Ona je rekla da RS ima pare, ali da nisu na računu. To je nemoguće. Takođe je dodala da će RS već u aprilu početi da otplaćuje taj dug za bečku berzu, ali mi do sada nismo vidjeli informaciju da se to dešava", rekao je Crnadak.

A šef poslaničkog kluba Srpske demokratske stranke u Skupštini RS Vukota Govedarica povezao je dugove RS sa usvajanjem Plana o državnoj imovini koji se odnosi na djelovanje predstavnika RS u institucijama BiH, a potpisan je 24. aprila u Banjaluci.

"Zaključci nisu sprovodivi nisu realni. Njega to ne zanima, njega samo zanima da se igra sa emocijama svog naroda. Ova zemlja koja se zove RS nema osnovna sredstva da isplati osnovne obaveze među kojima je isplata dugovanja od 1,1 milijardu", rekao je Govedarica.

Dodao je da je Dodiku prvenstveno cilj da "namakne pola milijarde".

Sa druge strane, predsjednik RS Milorad Dodik nedavno je na konferenciji za novinare priznao da ove godine dospijevaju "nešto veće obaveze“, ali da je "Republika Srpska sposobna i spremna da izvršava sve svoje obaveze“.

Politika konfrontacije sa Zapadom poskupljuje dug

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, za RSE ocjenjuje kako nije sporno da RS još nije dotakla "prag" prezaduženosti, ali da je struktura skupih kredita takva da "može vrlo brzo nastati problem".

"Uzimali smo kredite od privatnih povjerilaca koji su znatno skuplji od onih od MMF-a i Svjetske banke. Situacija je još teža, jer se radi o uslovno kratkoročnim kreditima, do pet godina. Ranije su svi krediti bili na 10, 12 godina", kaže Đogo.

Dodaje da je okretanje skupim kreditima u RS, rezultat političkog "zatezanja" sa razvijenim zemljama Zapada.

"I ta jedna politika, da ne kažem konfrontacije, ali neslaganja sa razvijenim zemljama, dovela je do toga da imamo takvu strukturu, kakvu sada imamo spoljnog duga", kaže Đogo.

Situacija u budućnosti je, smatra Đogo, još lošija, jer zaduživanje kod privatnih finansijskih institucija će još da poskupljuje zbog rasta kamatnih stopa.

Prosječna kamata po kojoj se RS do sada zaduživala u skupim kreditima, iznosila je oko pet odsto.

"Republika Srpska bez osam posto kamate sigurno neće moći dizati kredite i to je problem koji može nastati - da plaćamo vrlo skupo svoje dugove. Izlaz bi bio da refinansiramo svoje dugove na više godina i po nižoj kamatnoj stopi. To je moguće samo ako ste dio, uslovno rečeno, Međunarodne zajednice koja odlučuje o kreditnim sredstvima međunarodnih finansijskih institucija", zaključuje Đogo.

Gdje je RS u odnosu na Federaciju BiH?

Prema zvaničnim podacima, drugi bh. entitet, Federacija Bosne i Hercegovine, ima nešto veći vanjski dug u odnosu na RS, koji iznosi oko 2,79 milijardi maraka. No, taj entitet se ne zadužuje na međunarodnim finansijskim tržištima prodajom obveznica po skupim kamatama.

Ekonomista Zoran Pavlović ističe da je razlog za to i u činjenici što Federacija BiH ima duplo bolje pokazatelje ukupne vrijednosti dobara i usluga proizvedenih tokom cijele godine, a sa druge strane nema preskupa javna ulaganja. On podsjeća i da je u toku 2022. godine propuštena šansa da se sačuva višak sredstava dobijen od Uprave za indirektno oporezivanje u iznosu od oko 250 miliona evra.

"To je otišlo na izbore, na predizbornih 100 maraka socijalnih isplata, na povećanje plata u javnom sektoru i na povećanje penzija. Ako ništa ne štediš, ne možeš da vratiš dug", rekao je Pavlović.

Prema odluci Skupštine RS i u ovoj godini dozvoljeno je zaduženje do 1,08 milijardi maraka (oko 555 miliona evra).

U entitetskom budžetu za 2023. godinu, za otplatu dugova je izdvojeno 922,4 miliona KM (oko 473,7 miliona evra), što je više nego duplo u odnosu na prošlu godinu, kada je za to bilo namijenjeno nešto više od 450 miliona KM.

(BN/RSE) Foto; Biznis.ba