Balkan je uzdrman slučajevima dva masakra u Srbiji

Igor Jurić prošao je kroz pakao kada je njegovu petnaestogodišnju kćerku zvjerski silovao i ubio tada trideset četvorogodišnji Dragan Đurić. Iz svog primjera, kaže, izvukao je brojne pouke, a one se mogu iskoristiti i u slučaju masovnih ubistava iz Beograda i Mladenovca protekle nedjelje.

Naglašava da je dobio podršku stručnog kadra u Belgiji i postao sposoban da nastavi dalje sa životom, što je sada najpotrebnije roditeljima koji su ostali bez djece.

„Nekada smo na terapijama razgovarali po tri sata i to je na mene ostavilo strašno dobar utisak. Na kraju krajeva došao sam u situaciju da se suočim sa čovekom koji mi je na tako brutalan način ubio dete.“ svjedoči Igor Jurić, otac ubijene Tijane Jurić.

Istraživanja koja sprovodi Centar za zlostavljanu i nestalu djecu govore da je najčešće dijete koje postane nasilnik, imalo model na koji se ugledalo. Sa rezultatima istraživanja složila se i Marija Đorić iz Centra za političke studije, koja kaže da je edukacija roditelja ali i djece na prvom mjestu.

„Jedan nasilnik maltretira više dijece u isto vrijeme. Treba li da govorim o malom Aleksi koji je zbog nasilja izvršio samoubistvo? Ne govoriti da su to „dječije čarke“ jer dijete to percipira kao ozbiljan problem.“ govori Marija Đorić, iz Centra za političke studije i dodaje da djeca moraju osim svojih prava da imaju i odgovornosti pa da tako ne mogu maltretirati nastavnicu i biti nekažnjeni ili ne imati neku pouku iz toga.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je vraćanje smrtne kazne u krivični zakonik, čime bi osim Bjelorusije, Srbija bila jedina evropska zemlja koja ima ovu kaznenu mjeru. Poučen slučajevima u kojima je smrtna kazna izvršena, Igor Jurić kaže da ona ne može zadovoljiti pravdu i da stvara još gori osjećaj članovima porodice žrtve.

„Kada mediji pitaju ljude na ulici da li ste za vraćanje smrtne kazne i oni kažu „da, jesmo“ mislim da ljudi uopšte ne razmišljaju o tim posljedicama same smrtne kazne“, tvrdi Jurić.

Đorićeva ipak, veliki problem vidi u društvu i načinu na koji se djeca vaspitavaju. Kaže, mališani su izloženi i više nego štetnim uticajima.

„Hajde da eliminišemo bilo kakvu vrstu medijskog smeća koja može da kontaminira mozak naše dece i cele nacije. Jer ako deca ne gledaju rijaliti šou programe, znate ko gleda – pa njihovi roditelji.“ upozorava Đorićeva.

„Ne smije se u tim terminima emitovati nasilje. Kao što je rekla Marija, to otupljuje i moramo biti svjesni da djeca polako gube osjećaj između stvarnosti i imaginarnosti.“ svjedoči advokat Rade Knežević.

Kolektivna odgovornost jeste ključna, u rješavanje dječijih trauma nakon ovog slučaja moramo se uključiti svi i svojim primjerom pokazati djeci da se ovakve stvari nikada više ne trebaju ponoviti, zaključeno je u emisiji Globalno na RTV BN.

(BN) Foto: BN