Vlasti moraju u praksi pokazati svoj evropski put

Međutim, zbog secesionističke politike predsjednika RS Milorada Dodika, BiH se nalazi na predzadnjem mjestu jugoistočne Evrope u korištenju ovih sredstava, upozorila je nedavno hrvatska evroposlanica Željana Zovko, a nakon toga i potvrdio ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH Elmedin Konaković.

“Najveću štetu zbog toga trpe građani zato što je to novac od kojeg bi oni imali konkretnu korist za izgradnju infrastrukture, za različite projekte, dotacije poljopivredi, drugim preduzetnicima. Znači, brojne su mogućnosti na koji bi način građani profitirali od toga. Zanimljivo je da političarima to nije interesantno zato što ne mogu da se ugrađuju, a znamo da oni ne rade baš rado ono gdje oni nemaju direktnu korist”, kaže politički analitičar Ivana Marić.

ISPUNITI USLOVE

Za period od 2021. do 2027. godine, kroz novi IPA III program osigurava se oko 14,2 milijarde evra podrške zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u ključnim političkim, institucionalnim, društvenim i ekonomskim reformama. Ogroman novac na raspolaganju, ali je potrebno ispuniti uslove.
 
“Prvi preduslov jeste da mi u BiH moramo imati usvojene cjedodržavne sektorske strategije koje su jedan od ključnih elemenata da bi Evropska komisija rekla da je određeni projektni prijedlog relevantan za finansiranje. Mi tih strategija imamo dosta. Međutim već u nekim sektorima koji su od našeg interesa kao što su poljoprivreda, transport potrebno je te strategije ažurirati, ali isto tako određeni broj strategija treba prvi put usvojiti kao što je recimo cjelodržavna strategija za zapošljavanje. Drugi preduslov jeste tehnička spremnost jednog projektnog prijedloga”, kaže Martina Trogrlić, portparol Direkcije za evropske integracije.

MNOGO POTREBA

IPA sredstva namijenjena su prvenstveno institucijama u cilju preuzimanja obaveza, a dostupna su i drugim korisnicima (nevladinim organizacijama, poslovnoj zajednici, jedinicama lokalne samouprave, poljoprivrednim gazdinstvima i drugim fizičkim i pravnim licima. Mnogo je potreba koje se mogu pretočiti u projektne prijedloge, za šta je potrebno znanje, volja i vještine.

“Pisanje projekata nije neka velika nepoznanica, to je vještina i kao svaka vještina može da se nauči. Imaju organizovani kursevi, mada, sve je toga manje zato što je manje i nevladinih organizacija koje su u principu projektne”, kaže projekt menadžer Zorica Davidović.

U protekloj deceniji, Delegacija EU u BiH je implementirala oko 1.000 projekata, ukupne vrijednosti blizu milijardu evra grantova. Od nas zavisi kako ćemo i koliko u budućnosti koristiti ova sredstva koja nam mogu biti na raspolaganju.

(BN) Foto: Ilustracija