Položeni vijenci ubijenim Srbima u hrvatskoj "Oluji"

Direktor "Veritasa" Savo Štbac rekao je novinarima da se percepcija o dešavanjima u "Oluji" i sličnim događajima veoma sporo mijenja u svijetu, ocijenivši da je to "borba na mišiće".

"Sa našim dokazima koje smo plasirali pred domaćim i međunarodnim sudovima i organizacijama ipak se mijenja percepcija u odnosu na ono da su zločinci i krivci za sve samo Srbi", naveo je Štrbac.

On je ocijenio da je mukotrpan posao da se objektivizuju događaji iz ratova 90-tih godina.

Štrbac je ukazao da su Republika Srpska i Srbija sinoć u Prijedoru organizovale veličanstven skup posvećen obilježavanju 28 godina od srpskog stradanja u "Oluji" sa kojeg su poslate određene poruke i međunarodnij zajednici i komšijama.

Miran Urukalo, sin jednog od stradalih Кrajišnika Milorada Urukala, kaže da je bio u koloni izbjeglica odvojen od roditeljima sa kojima se spojio kod Bosanskog Petrovca.

Na Perduovom groblju u Banjaluci podignut je spomenik za devetoro Dalmatinaca koje su 26. jula 1995. godine na Dinari zaborili pripadnici Hrvatske vojske i HVO-a.

Skeleti njih šestoro su izvučeni iz vrtača na Dinari 11. novembra 1998. godine, dok su tri skeleta ekshumirana iz masovne grobnice u selu Кamen kod Glamoča u aprilu 1996. godine.

Centralna ceremonija obilježavanja 28 godina od Pogroma "Oluja" održana je sinoć u Prijedoru, u organizaciji odbora vlada Republike Srpske i Srbije za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova.

Vojno-policijska akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Кorduna i sjeverne Dalmacije.

Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Кnin i istakla zastavu Hrvatske, dok su kolone izbjeglica preko srpskih teritorija u BiH krenule ka Srbiji.

Prema podacima "Veritasa", tokom "Oluje" iz domova je protjerano više od 220.000 krajiških Srba, a na evidenciji se nalaze imena 1.881 poginulih i nestalih Srba, od kojih 1.220 civila.

Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, mada svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

(Srna) Foto: Srna