Prvo se vraćaju dugovi, pa onda ide isplata penzija i drugih budžetskih korisnika (VIDEO)

Očuvanje socijalnog mira i opstanak na vlasti, bez dugoročnih strategija razvoja, Republiku Srpsku gurnulo je u dužničko ropstvo iz kojeg se ne nazire izlaz. Ministar finansija Republike Srpske, umjesto u decenijskoj vladavini SNSD-a, odgovornost vidi u stranim ambasadama.

„Nelegalni i nelegitimni visoki predstavnik poziva da investitori ne dolaze jer, navodno, nije naša imovina pa nemamo čime garantovati, kao i da se u nekim stranim ambasadama preispituju banke koje nas finansiraju. To su sve otežavajuće okolnosti za Republiku Srpsku. Bez obzira na sve to, održaćemo fiskalnu stabilnost“, rekla je Vidovićeva.

Podaci Ministarstva finansija Republike Srpske koji se mogu pronaći u Dokumentu okvirnog budžeta za period 2024. - 2026. godina, govore da će za finansiranje spoljnog duga u 2026. godini morati da se izdvoji vrtoglavih milijardu i 640 miliona maraka. Dokument predviđa i izmjene zakona koji bi trebalo da dovedu do rasta plata, više prihoda u budžet, ali i novih zaduženja u iznosu od 3.3 milijarde maraka. 

„Godinama upozoravam i kritikujem Vladu za stihijsko i nedomaćinsko upravljanje dugom, bez jasne vizije u šta se sredstva dobijena dugom ulažu. To je jako bitno. Da su ta sredstva trošena, odnosno ulagana u projekte i investicije, u one stvari koje će donijeti novu vrijednost, onda bismo mi to vidjeli u stopama ekonomskog rasta, vidjeli bismo u razvoju Republike Srpske“, kaže Jelena Trivić. Presjednik Narodnog fronta.

Umjesto toga, objašnjava Trivić, vlast je većinu kreditnih zaduženja koristila za tekuću potrošnju i krpanje rupa u budžetu. 

„Država proglašava bankrot kada ne možete da servisirate svoj spoljni dug prema međunarodnim finansijskim institucijama. To u ovom momentu nije slučaj u Republici Srpskoj. Ti dugovi su teret za likvidnost budžeta, jer se dugovi prvi vraćaju, pa onda ide isplata penzija i drugih budžetskih korisnika. Dakle, nisu penzioneri prvi u redu isplate, nego su prvi u redu isplate ranije uzeti krediti. Dakle, dugovi koji dospijevaju“, objašnjava Trivićeva.

Da nekontrolisani rast spoljnog duga može dovesti u pitanje isplatu plata i penzija smatra i predsjednik PDP-a Branislav Borenović.

„To će vjerovatno doći u negativnu vrstu epiloga kada dođe do kašnjenja plata i penzija, što je evidentno da će doći u nekoj narednoj fazi i da je to u suštini jedna vrlo loša strategija zaduživanja Republike Srpske vlasti koja ne razmišlja o tome da posljedice mogu biti veoma katastrofalne i da rast duga i ukupne kamatne stope koja se godišnje vraća kroz budžet može da ugrozi plate i penzije.“

Ono što je posebno zabrinjavajuće, objašnjava Borenović, jeste očigledna suzdržanost ozbiljnih međunarodnih kreditora, koji zbog nesigurnosti izbjegavaju aranžmane sa Republikom Srpskom. 

„Onaj dio ozbiljnih kreditora koji se pojavljuju u zemljama regiona sve je manje u Republici Srpskoj i da oni vode računa, čim se ne pojavljuju sa niskim kamatnim stopama, nego da traže mnogo više kamatne stope, tj. da im se garantuje prinos koji je preko pet ili šest posto kamatne stope je nešto što je jako ozbiljno i zabrinjavajuće po svaku zemlju, a posebno za Republiku Srpsku. Imam osjećaj da se jedan dio kreditora polako sklanja i ne vidi neku vrstu sigurnosti za svoj novac“, kaže Borenović.

Rast spoljnog duga i zaduživanja na sedmičnom nivou, uz nepovoljne kamatne stope, prema prognozama ekonomista prvo će pogoditi korisnike budžeta, odnosno zaposlene u javnom sektoru. Upravo taj biroktatski aparat, osnovna je baza glasova stranaka na vlasti, što bi kašnjenje plata moglo dovesti u pitanje.

(BN) Foto: BN