Iz Dodikove partije demantuju povezanost s bilbordima 'Granica postoji'

Osim u Banjaluci, bilbordi sa sličnim sadržajem i porukama, postavljeni su i u Doboju i Istočnom Sarajevu.

Na njima se ukazuje na administrativnu liniju između dva entiteta u Bosni i Hercegovini (BiH) kao granicu, uz poruku "Granica postoji".

Državna granica između entiteta ne postoji. Riječ je o administrativnoj liniji između dva bh. entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, uspostavljenoj mirovnim sporazumom iz Dejtona 1995. godine, nakon troipogodišnjeg rata u kome je živote izgubilo stotinu hiljada ljudi.

Šta je prethodilo isticanju bilborda?

Postavljeni su petnaestak dana nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika, predsjednika RS-a i v.d. direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. Njih dvojica su optuženi za neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH.

Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke smatra da je čitava kampanja "Granica postoji" organizovana i isplanirana onog trenutka kada je Sud BiH potvrdio optužnicu protiv Milorada Dodika.

Ona ističe da su parole koje se vide na bilbordima, iste one koje su izgovarali zvaničnici RS na protestima "Granica postoji", iza kojih su stajale boračke organizacije i organizacije bliske aktuelnim vlastima.

"Dakle, možemo pretpostaviti ko stoji iza ovoga. Riječ je o porukama koje šalje aktuelna vlast, pa samim tim možemo i pretpostaviti da ona stoji iza toga", mišljenja je Topić.

Navedeni, međutim, ne priznaju bilo kakvu vezu sa bilbordima.

Iz Dodikovog tabora demantuju

U Dodikovoj stranci, Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), ujedno i vladajućoj političkoj partiji u RS, kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako "nisu odgovorni za postavljanje bilborda u gradovima u Republici Srpskoj".

Radovan Kovačević, portparol ove stranke kaže da SNSD "nije niti inicirao, niti platio postavljanje ovih bilborda", ali da "podržava ono što na njima stoji".

"Treba da se ukazuje na to da se redovno i uporno ugrožavaju prava srpskog konstitutivnog naroda u BiH, i kada su u pitanju bilbordi, vidio sam da ih ima nekoliko. Mislim da svi ti bilbordi šalju veoma jasne poruke", istakao je Kovačević.

Slično je reagovao i Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, i koalicioni partner Dodikove stranke, koji je izjavio da se osjeća "lijepo kad vidi bilborde".

"Mi Srbi volimo kada vidimo vojnike. Ja sam vidio policajca koji ima pušku, to je dokaz snage jedne zemlje. Kroz sigurnu policiju vidim povjerenje i želju za mir i sigurnost. Svi građani Federacije BiH i RS moraju biti zaštićeni na teritoriju cijele BiH. Kao što ja prolazim kroz Sarajevo bezbjedno, tako svako iz FBiH prolazi bezbjedno kroz RS", rekao je Nešić na konferenciji za novinare 19. septembra na pitanje o bilbordima.

Radio Slobodna Evropa je kontaktirao i Đorđa Radanovića, predsjednika Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH da provjeri da li je ova organizacija postavila bilborde.

Odbor je bio organizator protestnih skupova pod istim nazivom "Granica postoji", a u kojima je data podrška Dodiku i Lukiću. Radanović nije odgovarao na pozive.

U vodećoj opozicionoj partiji RS "ne vidi smisao" u bilbordima

Za razliku od vladajućih, opozicione stranke u vodećoj opozicionoj partiji RS "ne vide smisao u postavljanju bilborda".

Tako Milan Miličević, predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS), najjače opozicione partije u RS-u, smatra da bilbordi "izazivaju i dodatno podgrijavaju tenzije".

"Iza svega u ovoj zemlji, pogotovo iza propagandnih stvari, stoji uvijek jedna osoba, a to je Milorad Dodik. Da li je to direktno, indirektno ili preko ovih ili onih organizacija, to je potpuno nevažno. On stoji iza svega, to je sasvim izvjesno i niko to nije uradio samoinicijativno, ili po nekoj svojoj volji", smatra Miličević.

Građani o bilbordima

Građani Banjaluke na postavljene bilborde različito gledaju.

Branka Vuković smatra da je "odvratno" i "grozno", aludirajući na plakat na kojem je pripadnik policije Republike Srpske sa oružjem, i na kojem je poruka "Ne damo naše nadležnosti".

"Prvo što je on smrknut (policajac sa slike), a onda i tekst. To ne treba ni čitati i meni se ne dopada".

Miloš nema ništa protiv plakata, smatrajući da svako ima pravo da iznese svoj stav i mišljenje.

"Trebalo bi da je ovo slobodno društvo, i da svako iskaže neki svoj stav, pa tako sa te strane ne vidim nikakav problem".

Dragan Galić pretpostavlja da bilbordi provociraju pripadnike drugih naroda, i "ljude iz Federacije BiH".

"Moguće je da je malo pretjerano, i da izaziva sigurno. Njima ne treba puno da se izaziva. Oni (Federacija BiH) iz čista mira su izazvani našim postojanjem".

Na pitanje da li znaju ko stoji iza bilborda, odgovaraju da ne znaju, ali pretpostavljaju da je neko blizak vlastima.

Ko izdaje bilborde?

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva, u kojem su postavljeni bilbordi sa natpisima "Granica postoji", na pitanje RSE o bilbordima kaže da ne zna ko stoji iza njihovog postavljanja, ali smatra da nije niko iz SNSD-a, stranke kojoj i on pripada.

"Koliko znam, nije niko od nama bliskih struktura, mislim na strukture vlasti, SNSD. Meni niko nije tražio da postavim u ime Grada plakate", istakao je Ćosić.

Na upit RSE Gradskoj upravi Banjaluka o postavljenim bilbordima, su odgovorili da to "nije u njihovoj nadležnosti, jer Grad Banja Luka ne daje u zakup bilborde niti oglasni prostor na njima".

Za to je, kažu, nadležno Odjeljenje za komunalne poslove koje je na javnom oglasu ponudilo 103 lokacije za postavljanje bilborda firmama koji se bave reklamnom djelatnošću.

"Krajnji korisnici iznajmljuju oglasni prostor od poslovnih subjekata koji se bave reklamno-promotivnim aktivnostima", navode iz Gradske uprave Banjaluka za RSE.

Marketinške agencije koje su iznajmile prostor za bilborde nisu odgovorile na pozive RSE za koliko novca i na koji rok su ih izdali.

Koliko košta izdavanje bilborda?

Na upite pojedinim marketinškim agencijama koliko košta iznajmljivanje bilborda, RSE nije dobio konkretan odgovor.

Zahtijeva se da se dostavi ponuda zakupca o tome šta želi da istakne, na koliko lokacija i u kojem formatu, te se nakon toga dostavlja ponuda.

Određene agencije na svojim web stranicama imaju istaknute cijene montaže i demontaže bilborda i štampe plakata.

Kako je utvrdio RSE, cijene štampe se kreću od 16 maraka (oko osam evra) po metru kvadratnom, pa do 900 maraka (oko 450 evra) po komadu plakata, u zavisnosti od materijala i dimenzija.

Cijene montaže i demontaže bilborda se kreću od 100 maraka (oko 50 evra) do preko 600 maraka (oko 300 evra), u zavisnosti od dimenzija bilborda.

Izdavanje oglasnog mjesta na bilbordima za plakate se ugovara na određeni vremenski rok i naplaćuje po danu u zavisnosti od veličine, kvaliteta štampe, broja lokacija.

Granica ne postoji

Na jednom od plakata prikazan je pripadnik žandarmerije MUP-a RS i četa žandarmerije koja maršira sa oružjem uz poruku "Zato što ne damo naše nadležnosti". Ispod stoji tekst da je "130 nadležnosti preneseno na BiH".

Prema Ustavu BiH, entiteti RS i Federacija BiH ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Nakon isticanja plakata i protesta pod nazivom "Granica postoji", 18. septembra oglasila se Kancelarija visokog predstavnika (OHR), podsjetivši na društvenoj mreži X (nekadašnji Twitter) da je Ustavni sud BiH razmatrao ustavnost izraza "granica" u Ustavu Republike Srpske u januaru 2000. godine i zaključio da je taj izraz neustavan.

Iz OHR-a navode da je osporeni član Ustava RS-a izmijenjen kako bi izraz "granica" bio zamijenjen terminom "međuentitetska linija razgraničenja".

"Ne postoji državna granica između entiteta. Postoji sloboda kretanja širom BiH. BiH i entiteti neće ometati punu slobodu kretanja, osoba, roba, usluga i kapitala širom BiH. Nijedan entitet neće provoditi kontrole na liniji razgraničenja između entiteta", saopštili su iz OHR-a.

Ranije je Milorad Dodik najavio "vraćanje nadležnosti" u oblasti vojske, carine, obavještajne agencije i slično. Prema Ustavu BiH to je moguće jedino izmjenama zakona u državnom parlamentu.

Na pojedinim bilbordima se aludira na Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, te Zakona o šumama.

Oba zakona je poništio visoki predstavnik u BiH i suspendovao Ustavni sud BiH, kao i Zakon o nepokretnoj imovini, naglasivši da se pitanje državne imovine može zakonski regulisati samo na nivou BiH, a ne entiteta.

(RSE) Foto: Agencije