Dodikova odbrana ponovo traži izuzeće sudije

Bubić je izjavio da odbrana smatra da u predmetu protiv Dodika sudija Jasmina Ćosić Dedović ne može postupati iz razloga što postoje okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njenu nepristrasnost, što je zakonski osnov za izuzeće.

Prema mišljenju odbrane, razlog za razumnu sumnju u nepristrasnost je okolnost da je u predmetnom postupku sudija Ćosić Dedović, vraćajući raniju optužnicu u istom predmetu od 10. avgusta, u svojstvu sudije za prethodno saslušanje, prekoračila ovlaštenja.

Branilac smatra da je postupajuća sudija mogla navesti šta optužnici nedostaje, polazeći od svrhe i smisla ove odredbe, ali ne i sugerisati sadržaj optužnice u pogledu radnje izvršenja i saučesništva, kako je postupila.

Sugestijom sudije kakvu sadržinu optužnica treba da ima, odnosno kako radnje izvršenja i saučesništva treba da se formulišu sudija je istovremeno prejudicirala predmet jer se iz sadržine akta postupajuće sudije od 18. avgusta izvan razumne sumnje zaključuje da optužnica treba da bude vraćena Sudu BiH, navodi branilac Bubić.

Odbrana ocjenjuje da stav sudije u ovoj fazi postupka treba da bude neutralan, a odluka o vraćanju optužnice je u isključivoj nadležnosti Tužilaštva BiH.

Branilac ističe da sudska nepristrasnost kao jedno od temeljnih načela krivičnog postupka, u okviru standarda poštenog sudskog postupka podrazumijeva isti odnos sudije prema strankama u postupku.

Po mišljenju odbrane, u ovom predmetu je od postupajuće sudije došlo do narušavanja jednakog tretmana stranaka i to u korist Tužilaštva BiH, na štetu optuženih.

Odbrana smatra da nije sporno ovlaštenje sudije da optužnicu vrati zbog formalnih nedostataka u optužnici, međutim, branilac smatra da se kod ukazivanja na formalne nedostatke, u odnosu na zakonske elemenete optužnice, sudija za prethodno saslušanje ne može upuštati u način učešća svakog saoptuženog u krivičnom djelu, u slučaju da Tužilaštvo smatra da je u pitanju saučesništvo, u bilo kojem vidu.

"Upuštanje u način, vrstu i oblik preduzimanja radnje izvršenja, kao i način i oblik saučesništva, kako je imenovana sudija postupila u predmetu, sud se stavlja na stranu jedne od stranaka u postupku, u ovom slučaju na stranu Tužilaštva BiH. Ovo se, prema mišljenju odbrane, ne može prihvatiti, jer izaziva razumnu sumnju u nepristrasnost sudije koja postupa", navodi se, između ostalog, u obrazloženju prijedloga za izuzeće.

Branilac je istakao da preciznost uputa sudije Tužilaštvu BiH o pitanju radnje izvršenja i saučesništva, s jedne strane, u odnosu na elementarno pitanje ovlaštenja visokog predstavnika, uključujući dokazivanje svojstva Кristijana Šmita oko /ne/naimenovanja za visokog predstavnika, kako to propisuju odredbe Aneksa 10 Sporazuma, u odnosu na odbranu Dodika koju je dao 19. jula, prema zapisniku od istog dana koji je priložen uz optužnicu, s druge strane.

Sadržina zapisnika o ispitivanju predsjednika Republike Srpske, kako se navodi, potpuno je ignorisana od sudije za prethodno saslušanje.

To takođe svjedoči o neravnopravnom tretmanu stranaka u postupku u fazi potvrđivanja optužnice, jer se potpuno zanemaruju okolnosti u prilog prvooptuženog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, što dovodi u pitanje nepristrasno postupanje sudije za prethodno saslušanje.

Tužilaštvo BiH je dokazom uz optužnicu dokazalo svojstvo/funkciju Milorada Dodika dostavljanjem odluke o potvrđivanju rezultata opštih izbora u BiH 2022. godine CIК BiH, a dokazom je dokazalo svojstvo/funkciju drugooptuženog Miloša Lukića.

Branilac smatra da u okolnostima ovog slučaja, na isti način je dokazima uz optužnicu trebalo dokazivati osporavano svojstvo Šmita, uključujući i dokazivanje /ne/nadležnost visokog predstavnika za donošenje zakona u BiH.

Кako se navodi u obrazloženju, u odnosu na odbranu predsjednika Republike Srpske u istrazi Tužilaštvo BiH je trebalo je da pruži dokaz o imenovanju Кristijana Šmita za visokog predstavnika u BiH.

U obrazloženju se ističe i kako se pominje još jedan razlog za potencijalnu nepristrasnost postupajuće sudije.

"Кako se vidi iz optužnice od 22. avgusta jedan od postupajućih tužilaca se preziva Ćosić, kao i postupajuća sudija za prethodno saslušanje, pa zbog povjerenja javnosti u sudove ovo pitanje treba razjasniti", navodi se u obrazloženju.

U suštini riječ je o istom zakonskom osnovu, ali različitom razlogu, a zakon dopušta ponovo podnošenje zahtjeva, ali ne iz ranijeg razloga već nekog drugog.

(Srna) Foto: Srna