Afera "Kiseonik": Vrlo je čudno i zanimljivo da na odluku tužilaštva nije uložena žalba

U aprilu 2022. oglasilo se Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske koje je ustanovilo da ne postoje dokazi da su Alen Šeranić, Vlado Đajić i Stanislav Čađo djelovali kao organizovana kriminalna grupa, te su drugi dio krivične prijave (krivična djela protiv zdravlja ljudi, saobraćaja, privrede i platnog prometa) ustupili Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka na postupanje.

A onda je Okružno tužilaštvo je gotovo u tajnosti u junu ove godine obustavilo istragu jer kako su naveli nema naznaka da je počinjeno krivično djelo.

U septembru 2021. godine, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković podnio je krivične prijave protiv premijera Srpske Radovana Viškovića, resornog ministra Alena Šeranića, vlasnika firme TGT TehnoGas Laktaši Stanislava Čađe koja je snabdijevala UKC spornim kiseonikom kao i protiv direktora UKC-a Vlade Đajića. Međutim, nakon više od godinu dana, istraga je obustavljena u junu ove godine, tiho i skoro u tajnosti. Iz Okružnog javnog tužilaštva za BN kažu da na tužilačku odluku nije uložena pritužba.

I tako je afera kiseonik pravosudno „obrisana“ a njeni akteri nastavili su borbu na političkom polju, koje se za njih pokazalo jedino bitnim. Međutim, javnost je na  kraju ostala uskraćena za brojne odgovore, uz ostale i ono ključno: Da li je kiseonik u UKC-u bio tehnički i – ukoliko nije – kako je medicinski kiseonik mogla uvoziti firma koja nije bila registrovana kao veletrgovac.

A firma koja je sporna u cijelom slučaju je TGT Tehnogas iz Laktaša u vlasništvu Stanislava Čađe, bivšeg ministra unutrašnjih poslova u Vladi Srpske. Ona nije imala dozvolu od Agencije za lijekove BiH za uvoz medicinskog kiseonika. Međutim, to nije spriječilo UKC da nabavlja od njih kiseonik i da ga daje pacijentima. Izgleda da za pravosuđe Republike Srpske životi i zdravlje pacijenata UKC-a tokom pandemije nisu bili ugroženi, iako su umjesto medicinskog primali tehnički kiseonik, kaže Draško Stanivuković, podnosilac krivičnih prijava.

„Nas interesuje da nam tužilaštvo kaže kakva je to država u kojoj firma koja je registrovana za tehnički kiseonik koji služi za automehaničare limare  može prodati taj kiseonik kliničkom centru mi ne znamo šta je bilo u tim bocama ali znamo šta je u papirima prošlo“, kaže Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke (PDP).

Ipak, možda ne bi bilo ni krivične prijave niti istrage da nevladina organizacija Transparensi nije tražila od Agencije za lijekove BiH da pokrene inspekcijski nadzor jer su pojedine zdravstvene ustanove nabavljale kiseonik od dobavljača koji nemaju potvrdu za promet lijekovima. 

„Znamo da postoje određeni trendovi da oni koji su trenutno na vlasti nisu ništa krivi dok obnašaju funkcije dok vidimo u FBiH da se otvaraju razni slučajevi i procesuiraju bivši funkcioneri nažalost to ovako funkcioniše u bih oni koji imaju vlast su zaštićeni od bilo  kakvog krivičnog gonjenja“, kaže Srđan Traljić, Transparensy International BiH.

- Vrlo je čudno i zanimljivo da na odluku tužilaštva nije uložena žalba, jer su postojali dokumenti koji su ukazivali na to da je bilo nepravilnosti, kaže bivši ministar zdravlja Slobodan Stanić.

S druge strane, kaže on, ako je sve što je bilo navedeno u tužbi laž, kako su tvrdili Vlado Đajić, Alen Šeranić i Stanislav Čađo, zašto oni nisu pokrenuli kontratužbu.

„Ako je stvarno sve tako i ako je obustavljena istraga bilo bi logično da oni podnesu krivičnu prijavu ako nije sve to dio šireg procesa da podnesu prijavu za lažno prijavljivanje i podnošenje krivične prijave odnosno da podnesu prijavu za uznemiravanje javnosti koja je nastala aferom kiseonik. Oni to neće uraditi jer kad bi uradili onaj ko je prijavio draško bi uzeo tim advokata i krenulo bi u drugom pravcu“, ističe bivši ministar zdravlja.

I nije samo afera Kiseonik obilježila pandemiju virusa korona.

Jedan od najupečatljivijih primjera zloupotreba u vrijeme pandemije je bila i nabavka pokretne bolnice koju je Republika Srpska krajem marta 2020. godine nabavila za 3,6 miliona maraka. Stručnjaci kažu da su sve mane i nedostaci zdravstvenog sistema na koje se upozoravalo godinama,u pandemiji  izašli na površinu. Tad se pokazalo da su mnogima umjesto dobrobiti građana i njihovog zdravlja, na prvom mjestu lični interesi. 

(BN) Foto: Arhiv