Secesionistički potezi RS koče napredak ka EU

– Konkretno, RS je pozvala ustavne sudije da podnesu ostavke i usvojio zakon koji određuje da se odluke Ustavnog suda neće provoditi, pozivajući se na to da to dovodi u pitanje autoritet, integritet i nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje.

Republika Srpska, takođe, je uvela krivične kazne za klevetu, koje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava.

Nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao „strane agente“ usvojila je u prvom čitanju skupština RS. Ako se konačno usvoji ovaj zakon, to bi dodatno potkopalo efikasno funkcionisanje demokratije i označilo bi još jedan korak za žaljenje i neosporno veliki korak unazad – navodi se u izvještaju i dodaje:

- Secesionistički potezi koji podrivaju jedinstvenost, suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet zemlje istovremeno podrivaju napredak u pristupanju EU.

Osvrnuli su se na intervencije visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg vlasti Republike Srpske ne priznaju.

U izvještaju se podsjeća da je kontaktna tačka s Evropolom konačno je počela sa radom u junu 2023. godine te da je Savjet ministara, takođe, usvojio set nacrta zakona, posebno o integritetu u pravosuđu; prevenciji torture (označavanje ombudsmana kao nacionalnog preventivnog mehanizma); stranci; i slobodi pristupa informacijama.

Određeni broj odluka Ustavnog suda, kako se navodi, tek trebaju da se u potpunosti provedu, uključujući i pitanje države imovine.

– Ustavni sud je suspendovao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata Republike Srpske. Rukovodstvo Srpske odlučno je da provodi takve zakone ipak, ugrožavajući pravnu bezbjednost. Narodna skupština RS sazvala je na državnom nivou ustavne sudije da podnesu ostavke, a u junu 2023. godine legalizovala neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje ustavnih odluka Suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta bi trebale brzo imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati puni sastav Ustavnog suda – naglašeno je u izvještaju.

Ističe se da su još potrebne ustavne i izborne reforme da bi se Ustav uskladio s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci.

– Nisu preduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu s preporukama Evropske komisije i sa zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP. Politički dijalog u okviru SSP obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još nije izradila nacionalni plan za usvajanje pravne tekovine EU, kako to zahtijeva SAA – istaknuto je u izvještaju.

U izvještaju je navedeno da je Republika Srpska zastupala stajalište da ostane neutralno kada je riječ o ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Navodi se da Bosna i Hercegovina treba poduzeti bitne korake za poboljšanje ukupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizovane državne službe i koordinisan pristup kreiranju politike na nivou cijele zemlje.

Bosna i Hercegovina je, kako piše u izvještaju, u ranoj fazi priprema kada je u pitanju pravosuđe.

Istaknuto i da je Narodna skupština Republike Srpske pozvala ustavne sudije na nivou BiH da podnesu ostavke i legalizovala neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje.

– Bosna i Hercegovina se nalazi između rane faze i određenog nivoa pripreme prevencije i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organiziranog kriminala – piše u Izvještaju EK.

Istaknuto je da postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između organa za provođenje zakona i borbe protiv organiziranog kriminala, zbog neusklađenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i vrlo ograničene razmjene obavještajnih podataka.

Kriminalne organizacije, kako se navodi u izvještaju, koriste pravne i administrativne rupe, dok je policija “je “osjetljiva zbog petljanja politike”.

(BN) Foto:Anadolija