Život na crtu, građani se zadužuju da prežive

Život na kredit, realnost je za većinu građana u Republici Srpskoj.

Ali, kredit sa sobom vuče i kamate, a najveće su za zajmove koje diže stanovništvo. Prosječna efektivna kamatna stopa na dugoročna zaduženja povećana je za skoro 0,5 odsto u odnosu na prošlu godinu. Razlog za to je rast EURIBOR-a, odnosno cijene evra na evropskom tržištu, a poznato je da je Konvertibilna marka vezana za tu valutu.

"Zadnja informacija je da je taj EURIBOR stigao do 4 procenta na godišnjem nivou. Prije 2-3 godine je to bilo čak ispod nule. Kad saberete te dvije informacije da je bankarska kamata 2,99% i EURIBOR 4% onda to ispadne 7% što je za bilo kakav stambeni kredit vrlo veliko opterećenje.", objašnjava ekonomista Zoran Pavlović.

Kamate su povećene i na postojeće kredite, što znači da građani koji su podigli onaj sa promjenjljivom kamatnom stopom moraju vraćati skuplje rate. To je zakon ekonomije, sve banke u BiH su korporativna društva, što znači da rade na dobit, objašnjava struka.  

Ekonomista Željko Šain, navodi da bi banke ostvarile dobit u inflatornim kretanjima  povećavaju kamatne stope na kredite što ide na štetu onih koji podižu kredite.

Jedino je prosječna kamata na kraktoročne kredite stanovništvu nepromijenjena i ona iznosi visokih 12,56 odsto. Ne kaže se uzalud da je dug zao drug, ali mnogi su primorani da se sa njim druže godinama. Najčešće se pozajmljuje za kupovinu automobila, za popravak i renoviranje kuća ili stanova, ali i za plaćanje računa, kupovinu odjeće, obuće, hrane, školskog pribora, registraciju vozila.

Potrošačka korpa iznosi 3.000 KM. Kako pokrivenost korpe minimalnom platom nije ni 20%, građani preživljavaju tako što se kreditno zadužuju, zarađuju „sa strane“, pomaže im rodbina. Mnogi se oslanjaju i na pomoć porodice i prijatelja iz dijaspore s obzirom na to da je u prvom kvartalu ove godine iznos novčanih doznaka iz inostranstva u BiH bio 793,58 miliona KM.

(BN) Foto: Ilustracija