Histerične izjave odbijaju investitore i dovode u pitanje već potpisane ugovore

BiH se u svijetu prikazuje u sve tamnijim bojama, a političari su tu da se slikaju i promovišu, ali i da sebi obezbijede što više državnih miliona. Gdje su u svemu tome građani? Oni i dalje plaćaju preskupe namirnice premalim platama. Pitali smo ekonomiste kako da se iščupamo iz ralja siromaštva i pomjerimo bar za jedno mjesto na skali najsiromašnijih zemalja.

„Moramo kao građani da radimo više, da pokušamo da budemo štedljiviji, a to isto je poruka i za vlast na svim nivoima. Dakle raditi više, manje trošiti i investirati, jer nemamo kapitala koji možemo koristiti za takve, da kažem, infrastrukturne projekte, jer jednostavno moramo učiniti lakši život građana, a to podrazumeva da se zaista uđe u više različitih stopa PDV-a, indirektnih poreza, da se one osnovne životne namirnice oslobode PDV-a, kao i lekovi i ono što je za bebe, jer to su tri stvari koje su urgentne“, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Složena politička situacija dodatno je opterećenje za ekonomiju, saglasni su stručnjaci iz ove oblasti. Potrebno je raditi na poboljšanju standarda i djelovati u pravcu približavanja Evropi.

„Definitivno moramo zaustaviti sve ove histerične izjave o nekoj podeli Bosne i Hercegovine, jer to toliko odbija investitore i ne samo njih, nego i ugovori koji su već potpisani se dovode u pitanje, da se zaista moramo vratiti dogovoru u četiri zida. Dakle ako imate gospodo nešto da se dogovorite, dogovorite se u četiri zida, nemojte davati izjave bez usaglašenog stava“ ističe Pavlović.

Ekonomsti ne prognoziraju značajnije popravljanje ekonomske slike u BiH, međutim izvijesno je, kažu, stagniranje inflacije. Pord toga očekuje se produbljenje energetske krize, zbog ratova u Ukrajini i na bliskom istoku, a uslovljena je i odnosom Kine i SAD-a. Glavna briga na domaćem terenu jeste uticaj recesije.

„Ono što treba da nas brine jeste recesija u zemljama, pojedinim članicama EU, konkretno u Njemačkoj. To može značiti probleme za naše izvoznike, što se automatski reflektuje na ostatak BH ekonomije i može značiti stagnaciju plata i pad broja zaposlenih osoba. Dakle najveća bojazan kada govorimo o ovoj godini, jeste u vezi potencijalne recesije i pitanja koliko će dugo trajati ta recesija.

Ukoliko se ista i ne desi, svakako možemo očekivati usporavanje ekonomskog rasta naše ekonomije. Kada je riječ o cijenama, izostanak inflacije ne znači automatsko vraćanje cijena na iste nivoe kao 2019. 2020. ili 2021.godine, već samo manji pritisak na potrošački životni standard“, kaže ekonomista Admir Čavalić.

Za vladajuće krize nema. Novi milioni redovno stižu preko ko zna kojeg po redu zaduženja, s druge strane skupo plaćenim hljebom građani pune državne kase. Ako pitate vladajuće, investitori jedva čekaju da svoj kapital ulože u BiH, a mi se pitamo gdje su te silne investicije, i koja su preduzeća otvorena. 

(BN) Foto: Ilustracija