Milijarde za borbu protiv ilegalnih migracija

Osim što je Ukrajina dobila 50 milijardi evra podrške, u paketu koji je usvojen u Evropskom savjetu u četvrtak nalazi se gotovo deset milijardi evra za zapadni Balkan i južno susjedstvo.

Kako je navedeno u saopštenju nakon usvajanja dokumenta, koji je, podsjećamo, trebalo da bude usvojen u decembru prošle godine, ali je glasanje ponovljeno zbog veta koji je uložio Viktor Orban, mađarski premijer, za zapadni Balkan i južno susjedstvo biće izdvojeno 9,6 milijardi evra.

Važno je napomenuti da je ovaj projekat mimo sredstava Plana za rast za zapadni Balkan i paketa energetske podrške, koji su dogovoreni i usvojeni ranije.

U srijedu odobrene milijarde namijenjene su za bezbjednost granica EU i rješavanje problema ilegalnih migracija.

Puni naziv dokumenta je "Azil, migracije i integracioni fond", a vrijedi do 2027. godine, kao i sredstva za Ukrajinu.

Dokument ima četiri stuba koji se odnose na integrisanje migracione politike zemalja koje graniče s EU s propisima same EU, podršku legalnim migracijama u EU, borbu protiv iregularnih migracija i jačanje solidarnosti među zemljama članicama kad je u pitanju oblast migracija.

U okviru ovog plana biće izdvojena i sredstva za pomoć zemljama zapadnog Balkana za rješavanje problema migranata, poput stvaranja boljih uslova za smještaj, efikasniju readmisiju, podršku Evropskoj službi za granice Frontex, čiji pripadnici uskoro treba da počnu da rade zajedno s bezbjednosnim i policijskim agencijama u BiH.

Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je u decembru utvrdio okvir za pregovore s EU o angažovanju Frontexa, s ciljem bolje kontrole nezakonitih migracija.

Time bi bio uspostavljen pravni okvir za operativne aktivnosti koje bi Frontex izvodio na teritoriji BiH, a bili bi definisani i modeli saradnje između BiH i zemalja EU.

Nakon što se završi ta procedura, Predsjedništvo BiH bi trebalo da gotov tekst uputi u dalju proceduru, nakon čega bi se on mogao usvojiti, a Frontex stupiti na teritoriju BiH.

Nenad Nešić, ministar bezbjednosti BiH, rekao je da bi ovaj sporazum značio da EU na BiH ne gleda kao na crnu bezbjednosnu rupu, kao i da je sve moguće riješiti da bude u skladu s ustavnim nadležnostima BiH i entiteta.

Podsjećanja radi, dokument je mjesecima bio blokiran zbog nemogućnosti da se postigne sporazum unutar BiH.

Nešić je kazao da je konačni dogovor korak naprijed u borbi sa organizovanim kriminalom i ilegalnim migracijama, te signal BiH prema EU da je spremna da bude dio kolektivnog sistema bezbjednosti, kao i da ne želi da bude oaza kriminalcima.

Za ovaj dokument snažno se zalagala Austrija, koja je teško pogođena velikim prilivom ilegalnih migranata, a u kojoj je pitanje migracija osjetljiva politička tema.

Osim Austrije, još nekoliko zemalja EU se zalagalo da EU odvoji više sredstava za pitanje ilegalnih migracija.

Pojedine nevladine organizacije sa centralom u Briselu su, nakon što je u decembru došlo do blokade paketa zbog Orbanovog veta prema Ukrajini, izrazile zabrinutost da će EU preusmjeriti novac namijenjen za projekte u nerazvijenim zemljama za potrebe jačanja granice i borbe protiv ilegalnih migracija.

Za sada nismo uspjeli dobiti pojašnjenje od evropskih zvaničnika šta će tačno biti preraspoređeno. Ono što se za sada čini je da projekti za zapadni Balkan neće biti pogođeni ovim preraspodjelama, te da su evropski plan za razvoj i energetska tranzicija regiona i dalje aktivni.

(Nezavisne) Foto: intellinews.com