BiH može da dobije 14 milijardi KM, ali ako ispuni uslove

Nakon što je Evropski savjet dao “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora s BiH, uz naglasak kako će pregovarački okvir biti usvojen i dostavljen BiH onoga trenutka kada se ispune preporuke koje je Evropska komisija uputila još ranije, otvara se prostor optimizmu kada je riječ o finansijskim prednostima.

Naime, jedna od preporuka je i osigurati rezultate u funkcionisanju na svim novoima Mehanizma koordinacije o pitanjima EU-a, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU, a što bi otvorilo prostor za brže usvajanje reformi od kojih zavisi i povlačenje sredstava iz nekoliko značajnijih financijskih izvora Evropske unije.

Plan rasta za zapadni Balkan

Plan rasta za zapadni Balkan, koji će u mjesecima, ali i godinama koje dolaze možda biti ključni izvor financiranja za BiH, moći će se početi realizovati tek onoga trenutka kada se usvoje potrebne reforme, a koje, uvažavajući ustavnu strukturu BiH, moraju biti produkt kompromisa i međusobnog uvažavanja.

Plan rasta donosi novi instrument vrijedan 6 milijardi evra, a od toga 2 milijarde evra bespovratne pomoći i 4 milijarde evra povoljnih kredita, pri čemu je isplata uslovljena time da partneri na zapadnom Balkanu provedu određene socioekonomske i temeljne reforme.

Već je prije najavljeno i kako bi BiH od tog iznosa sredstava mogla u sljedeće tri i po godine od Evropske unije dobiti oko milijardu evra.

Zato raduje što je prije nešto više od dva mjeseca Savjet ministara BiH donio odluku o imenovanju članova Radnog tima u BiH za izradu plana reformi za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, kojim će predsjedavati Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara. U timu su predstavnici svih nivoa vlasti, od BiH, preko entiteta do kantona.

Uz direktne novčane prednosti, ispunjavanje uslova za Plan rasta donosi i pogodnosti u obliku novih investicija, saradnje na projektima, integracije u tržišta, otvaranja novih poslovnih prilika.

Jedan od stubova je i jačanje ekonomske integracije s jedinstvenim tržištem Evropske unije, pod uslovom da se zapadni Balkan uskladi s pravilima jedinstvenog tržišta i otvori odgovarajuće sektore te oblasti svim svojim komšijama istovremeno, u skladu sa zajedničkim regionalnim tržištem.

U tom kontekstu predlaže se sedam prioritetnih aktivnosti: slobodno kretanje roba, slobodno kretanja usluga i radnika, pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), olakšavanje drumskog prevoza, integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, jedinstveno digitalno tržište, kao i integracija u industrijske lance snabdjvanja.

Poljoprivreda i ruralni razvoj

Drugi po vrijednosti fond na koji BiH, sada kada je dobila prijeko potreban podsticaj za ubrzanje reformi, je mehanizam pretpristupne pomoći EU za ruralni razvoj (IPARD III) za razdoblje od 2021. do 2027., u okviru kojeg je za programe dodijeljeno 990 miliona evra sredstava EU.

Ukupni iznos potrošen na projekte finansirane u okviru IPARD mehanizma biće veći, jer i svaka zemlja korisnica doprinosi ukupnoj podršci u okviru IPARD kroz nacionalne doprinose.

Za razliku od Albanije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije i Turske, koje koriste ovaj mehanizam, BiH još uvijek nije dio ove uspješne priče. Razlog je činjenica da nije uspostavljena potrebna arhitektura, odnosno institucionalno okruženje, kako bi se navedena sredstva mogla koristiti.

Novi Savjet ministara, ali i vlasti u entitetima, ozbiljno su krenuli u proces ispunjavanja toh preduslova.

Kada je pak riječ o najaktualnijem mehanizmu pretpristupne pomoći – IPA III mehanizmu, BiH ga već koristi, ali IPA III je konkurentnija u smislu da nagrađuje države koje rade više na ispunjavanju reformi.

BiH je, isto tako, korisnica pomoći pružene kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan (WBIF), a koji se takođe finansira kroz IPA III.

Prema podacima iz jula prošle godine, kroz IPA III za BiH su do tada bila odobrena i izdvojena ukupno 715,2 miliona evra, i to u decembru 2021. godine 404,7 miliona evra, u junu 2022. godine 6,9 miliona evra, te u junu prošle godine 303,6 miona eura

(Večernjilist)