Med neće poskupiti, ali nedostižan je i po sadašnjoj cijeni

Proljeće je bilo idealno i najavljivalo dobru medonosnu godinu. Međutim, padavine i naglo zahlađenje omeli su bagremovu pašu. Ipak, pčelari u Semberiji nadaju se da će ove godine biti meda, jer je vegetacija krenula ranije.

"Sve je jedno mjesec dana krenulo ranije, ali to naglo zahlađenje neće biti povoljno. Već nije povoljno. Bagrem medi, kiša mu dobro dođe, ali niske temperature će sve to poremetiti. Ima još možda malo vremena da se bagrem popravi. Nnaš je pčelinjak okružen šumom, biće vjerovatno i lipa", kaže pčelar Mladen Tešić.

Osim nepovoljnih vremenskih prilika i pčelare, kao i sve ostale, pogađaju poskupljenja repromaterijala.

"Repromaterijal za pčelarstvo, drvena i metalna građa i pribor za pčelarstvo su jako poskupjeli. I proces proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda je porastao, priča Bojan Nešković koji se takođe bavi pčelarstvom.

Kilogram meda već neko vrijeme nije mijenjao cijenu i košta od 20 do 30 maraka, zavisno od podneblja. Dobra vijest je da, bar za sada, neće biti novog poskupljenja.

"Mi ne volimo da dižemo cijene bez neke baš prijeke potrebe. Med ne bi trebao da bude luksuz i nešto što svako može da priušti i ima u svojoj kući non-stop", navodi Nešković.

"Mi to nećemo ništa mijenjati, ali pojedine kolege i dižu, a sad da li to prati cijenu... Mi imamo dosta stalnih kupaca gledamo njih da ispoštujemo", rekao je Tešić.

Bez obzira na cijenu, građani za dobar med ne žale novac.

Iako se u BiH proizvodi kvalitetan med, građani Bosne i Hercegovine ne konzumiraju toliko meda koliko građani EU. Semberija i Posavina prepoznatljive su po bagremovom medu, tuzlanski kraj po lipi, a Hercegovina po medu od vrijeska.

Broj onih koji se bave pčelarstvom je od pandemije koronavirusa u značajnom porastu, pa je samo u Semberiji registrovano oko 300 pčelara.

(BHRT) Foto: Ilustracija