Nakon četiri godine manji broj zaposlenih u Srpskoj

Kako se navodi u ovim podacima, ukupan broj zaposlenih u prvom kvartalu ove godine iznosio je 289.755, od čega je 246.425 lica zaposleno u poslovnim subjektima, a 43.330 zaposlenih se odnosi na preduzetnike i zaposlene kod preduzetnika.

"U odnosu na mart 2023. godine ukupan broj zaposlenih se smanjio za 0,2%, a u odnosu na septembar 2023. godine za 0,3%", stoji u podacima.

Tako je u odnosu na prvi kvartal prošle godine broj zaposlenih manji za 482 radnika, dok je u odnosu na treći kvartal prošle godine manji za 990.

Prema dostupnim informacijama sa sajta Zavoda za statistiku, ovo je prvi kvartalni pad broja zaposlenih u skoro četiri godine.

Dragana Kokot, generalni sekretar Privredne komore Republike Srpske, rekla je za "Nezavisne novine" da je generalno došlo do smanjenja broja zaposlenih, posebno u prerađivačkoj industriji.

"Razlozi su brojni. Nedavno smo imali Upravni odbor i gledali pokazatelje u industriji i svi su u padu, i industrijska proizvodnja i broj zaposlenih i spoljnotrgovinska razmjena i izvoz. U principu, očito je da je ozbiljna kriza u privredi, a sigurno je upravo taj smanjen obim poslovnih aktivnosti i posebno smanjen broj narudžbi iz inostranstva uticao na smanjenje broja zaposlenih.

To je negativan trend koji se dešava pored standardnog, u smislu odlaska ljudi u inostranstvo na rad, a moguće je da utiče i ljetnja sezona, zbog koje veliki broj radno aktivnog stanovništva odlazi na rad u susjedne zemlje", naglasila je Kokotova.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za "Nezavisne novine" da su poslodavci još krajem prošle godine upozoravali da prevelik rast najniže plate može dovesti do negativnih efekata.

"Nije to samo zbog iznosa najniže plate, već je tada bila najavljena kriza u Evropskoj uniji koja će se prenijeti na tržište Republike Srpske, posebno na prerađivačku industriju. U ovoj industriji je pad zaposlenih oko pet odsto, što je dosta veliki procenat, dok je u drvoprerađivačkoj industriji ili industriji namještaja pad zaposlenih za čak 18 odsto", kazao je Škrebić.

Prema njegovim riječima, dva su razloga za pad zaposlenih.

"Prvi razlog je upravo kriza koja je zahvatila zapadnu Evropu, ali nije toliki pad na tim tržištima. Uvoz EU iz Afrike i Južne Amerike je imao rast, jedino mi na ovom području imamo pad, a jedan od razloga je upravo to što postajemo nekonkurentni. To je zbog visokih troškova rada, odnosno ukupnih troškova proizvodnje.

Da bismo bili konkurentni, moramo biti na višem tehnološkom razvoju. Druga veoma bitna stvar je da pad zaposlenih u industriji nije smanjio ukupan broj zaposlenih. Zašto? Zato što je određen broj ljudi koji je izgubio posao u industriji našao posao u javnoj upravi, što je takođe negativan efekat jer sve analize govore da su javni izdaci previsoki", naglasio je Škrebić za "Nezavisne novine".

(Nezavisne) Foto:Ilustracija