Ministri pogotovo u ovoj vlasti bili su samo poslušnici

Prema sastavu Vlade Republike Srpske izabrane u aprilu 1992. godine za ministra obrazovanja, nauke, kulture i vjera bio je izabran prof. Ljubomir Zuković. On je na tom mjestu ostao sve do 1995. godine. Njegovo mjesto u decembru 1995. godine preuzima Nedeljko Rašula. Do promjene je došlo opet krajem 1996. godine.

Te zime ministar obrazovanja, nauke i kulture postaje dr Stevan Stević. Stević je na toj poziciji bio sve do januara 1998. godine, kada ministar postaje dr Živojin Erić. Nakon samo tri godine, ministar nauke i kulture postaje u januaru 2001. godine dr Mitar Novaković.

Prema sastavu Vlade Republike Srpske izabrane 17. januara 2003. dr Gojko Savanović postaje novi ministar prosvjete i kulture. Za njegovog nasljednika je  u  februaru 2005. izabran dr Milovan Pecelj. Odmah iduće godine na ovu funkciju dolazi Anton Kasipović i ostaje sve do 2013. godine, kada je za ministra izabran Goran Mutabdžija.

Godinu dana nakon toga u decembru 2014. godine ministar postaje Dane Malešević. Malešević na toj funkciji ostaje četiri godine. Njegovo mjesto u decembru 2018. godine preuzima Natalija Trivić. Nakon nje, prvi čovjek na čelu ovog Ministarstva postaje Željka Stojičić, koja je i trenutni aktuelni ministar.​

Sagovornici Srpskainfo su otkrili gdje su zakazali navedeni ministri, koje su greške pravili, te kako gledaju na to što u posljenje vrijeme sve više pada interesovanje mladih za upisom na fakultete.

Sociolog i profesor Ivan Šijaković kaže da su ministri u ovom ministarstvu obično bili ljudi koji nisu kompetentni za svoj posao.

– Niko tu nije bio neko ozbiljno profesorsko i naučno ime. Dopustili su da kriterijumi visokoškolskog obrazovanja padnu naglo. Osim toga, dopustili su otvaranje privatnih škola i fakulteta na sve strane – rekao je Šijaković.

Jedno vrijeme je Srpska, kako kaže, bila rekorder u Evropi po broju privatnih fakulteta u odnosu na broj stanovnika.

– Nisu učinili ništa za reformu srednjeg obrazovanja, a to je preduslov za dobar uspjeh na fakultetu. Ponavljam, tu je bilo dosta ljudi koji su nekompetentni, kao što je bio Anton Kasipović, koji je bio običan pravnik i nije imao nikakve veze sa prosvjetom i obrazovanjem. Bilo ih je još sličnih, ali skupa snose veliku krivicu u svemu tome, a najviše što je obrazovanje došlo na tako nizak nivo. Međutim, objektivno gledajući, čak i da su ministri zaista bili najbolji profesori, ne možeš mnogo da učiniš jer imaš tamo nekog “tupana” za predsjednika Vlade – rekao je Šijaković.

Osim toga, kako objašnjava, u Srpskoj postoji i demografski problem, jer nema naroda.

– Nema demografskog materijala. Mladi su se odselili, a to je sada problem ostalih dijelova vlasti koji nisu pripremili državu da bude  privredno, socijalno i ekonomski jaka – rekao je Šijaković.

Da su vlasti sasvim sigurno u drugom planu držale visoko obrazovanje, saglasan je i profesor Petar Kunić.

– Posebna degradacija visokog obrazovanja javila se pojavom i mogućnosti otvaranja privatnih fakulteta. Oni su osnivani bez valjanih pretpostavki, a sistem koji je uspostavljen nije bio zakonski razrađen – rekao je Kunić.

Otvorena je mogućnost da se, kako kaže, osnivaju privatni fakulteti bez određenog broja nastavnika i profesora u zvanjima u stalnom radnom odnosu.

– Oni su se bazirali na spoljnim saradnicima, a u prethodnoj državi da bi osnovali fakultet, bio je uslov da imate 12 magistara i 8 doktora nauka – rekao je on.

Na pitanje da li problem kreću već iz srednje škole, Kunić kaže da je i tamo kvalitet značajno opao.

– Sistem generalno nije dovoljno pažnje posvećivao obrazovanju, to je stavljeno u neki drugi plan, bez obzira što obrazovanje i zdravstvo čine polugu jednog društva – rekao je Kunić.

Kunić se dotakao i teme gdje su to sve zakazali bivši ministri.

– Ministri prosvjete, a pogotovo u ovoj vlasti, bili su poslušnici vlasti. Nisu oni odlučivali o ključnim stvarima obrazovanja. Stranke su odlučivale, a ministri koji su bili na čelu su bili poslušnici, jer nisu imali snage da se odupru nekim stvarima, koje su očigledno bile veoma pogrešne – rekao je Kunić.

Svako je, kako kaže, mogao osnovati privatni fakultet .

– Mogli ste da od nekog prljavog novca osnujete privatni fakultet i da iznajmite prostor. To je suludo bilo koliko je liberalan način kako su osnivani privatni fakulteti. Oni su obično bili usmjereni na društvene nauke, tačnije pravni fakulteti, ekonomski, menadžment jer u tim oblastima nije potrebna posebna praksa i instrumenti za odvijanje prakse – rekao je on.

Ispričao je da je i sam bio član Savjeta za visoko obrazovanje, za ocjenu kvaliteta.

– Tada sam uputio dva pisma vlastima i upozorio na loše stvari koje se dešavaju na privatnim fakultetima. Posebno kod izbora spoljnih saradnika. Oni su birani a da nisu imali odgovarajuća znanja u oblastima u kojim predaju – rekao je on.

 To je, kako objašnjava, bio liberalan pristup, dovoljan je bio doktorat iz društvenih nauka i zauzimali su ta mjesta.

– Niste mogli očekivati da dobijete kvalitet, ako su fakulteti osnivani radi biznisa i ako je komercijalni aspekt bio u prvom planu – zaključio je Kunić.

Riječi hvale se zaobilaze i kada se pomene Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje.

Profesor emeritus Branko Dokić kaže da se vremenom budžet smanjivao, a da je pomenuto ministarstvo postajalo sve beznačajnije, te je danas potpuno marginalizovano.

Sve u posljednjih desetak godina svelo se, kako priča, na formu iza koje stoji hrpa dokumenata bez suštinskih rezultata istraživanja.

– Naučnoistraživački projekti su svedeni na 10-ak hiljada KM. Sa tim sredstvima se ne može ništa ozbiljno napraviti. Tu niti ima nauke niti ima istraživanja. Za to nisu krivi ministri već onaj koji o svemu odlučuje u Srpskoj. A njemu nauka nije potrebna i za to bira ministre koji će to da slijede – rekao je Dokić.

Zatražili smo od Dokića da nam kaže kako gleda na to što je u posljednjih nekoliko godina sve slabije interesovanje omladine za upisom na fakultet.

– Nisam siguran da se baš tako gubi interesovanje. Gubi se interesovanje za naše fakultete. Mnogi srednjoškolci upisuju fakultete u Srbiji u EU. Što je to tako to je veoma kompleksno pitanje i prevazilazi okvire ovog kratkog razgovora – zaključio je Dokić.

Sve u posljednjih desetak godina svelo se, kako priča, na formu iza koje stoji hrpa dokumenata bez suštinskih rezultata istraživanja.

– Naučnoistraživački projekti su svedeni na 10-ak hiljada KM. Sa tim sredstvima se ne može ništa ozbiljno napraviti. Tu niti ima nauke niti ima istraživanja. Za to nisu krivi ministri već onaj koji o svemu odlučuje u Srpskoj. A njemu nauka nije potrebna i za to bira ministre koji će to da slijede – rekao je Dokić.

Zatražili smo od Dokića da nam kaže kako gleda na to što je u posljednjih nekoliko godina sve slabije interesovanje omladine za upisom na fakultet.

– Nisam siguran da se baš tako gubi interesovanje. Gubi se interesovanje za naše fakultete. Mnogi srednjoškolci upisuju fakultete u Srbiji u EU. Što je to tako to je veoma kompleksno pitanje i prevazilazi okvire ovog kratkog razgovora – zaključio je Dokić.

(Srpskainfo) Foto: BN/SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER/Arhiva