Niske cijene i uvoz ugrožavaju opstanak poljoprivrednika

Sezona otkupa voća i povrća u Republici Srpskoj već je počela, ali ove godine donosi više briga nego radosti poljoprivrednim proizvođačima. Uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama, mnogi od njih su uspjeli da uzgoje kvalitetne plodove. Međutim, niske otkupne cijene postavljaju ozbiljan izazov koji ugrožava ekonomsku održivost njihovih gazdinstava.

Pored svih napora koje su uložili u proizvodnju, povrtari kažu da ove godine neće moći da pokriju ni osnovne troškove. Situaciju dodatno komplikuje prekomjerni uvoz, zbog kojeg domaće povrće koje se proizvodi samo sezonski, teško pronalazi put do kupaca, kaže Mladen Lazić, poljoprivredni proizvođač iz Golog Brda kod Bijeljine.

“Kad prvo povrće izađe u Semberiji, u Italiji, Albaniji, Turskoj je kraj proizvode sezone. Tamo je mediteranska klima i proizvodi se tokom čitave zime, tako da ta roba jako utiču na cijenu poljoprivrednih proizvoda ovdje. Meni, kao proizvođaču, je teško da pogodim neku kulturu sa dobrom cijenom. Kad treba da se zaradi onda se radi u bescijenje”, priča Lazić.

Cijena našeg povrća je dvaput niža nego prošle godine, ističe Lazić koji proizvodi krastavce, paprike, cveklu i luk.

“Krastavac je znao da danas bude 2 KM kilogram, a sutra ili prekosutra 20, 30 feninga po kilogramu. Slično je sa paradajzom. Bio je  dvije marke po kilogramu, a za tri dana je pala cijena na pola marke, zato što su svi trgovci iz Bosne i Hercegovine pohrili u Leskovac, u Albaniju i za tri dana u Bosnu i Hercegovinu je došlo 100 šlepera robe”, dodaje on.

Osim što obara cijenu, kvalitet uvezenog povrća nije ni približan domaćem, ističe Đorđe Vakčić, proizvođač kupusa iz Male Obarske.

Uvoze sve i svašta. Ko i kako vrši kontrole, stvarno ne znam. Mislim da imaju te neke stručne službe, a da li su stručne, da li su edukovane dovoljno, da li rade po zakonu, po propisima, ne znam. 

Kad odete na pijacu da kupite, ne može biti domaće i ono uvozno isto. Uvozno je prevalilo hiljade kilometara, mora da bude prskano tim emulzijama, da bude sjajno, da bude primamljivo Domaće je, ipak, domaće”, kaže Vakčić.

Ovaj problem nije nov, ali se čini da je ove godine posebno izražen. Poljoprivrednici tvrde da je hitno potrebna sistemska podrška. Predlažu ograničavanje uvoza, edukaciju poljoprivrednih proizvođača, smanjenje površina zasijanih povrćem te otvaranje oranžerija za klasiranje povrća.  

“Nemamo nijednu oranžeriju na prostoru Semberije i to je veliki problem”, smatra Lazić.

Ako se nešto ne promijeni, mnogi će biti primorani da odustanu od proizvodnje, što bi imalo katastrofalne posljedice po našu poljoprivredu, zaključuju poljoprivrednici. Ostaje da se vidi hoće li nadležni prepoznati ozbiljnost situacije i preduzeti potrebne mjere.

(BN) Foto: BN