Ako budemo uvozili električnu energiju doći će do poskupljenja

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u junu proizvela 1 028 gigavat sati električne energije što je za 19,8% manje nego u istom periodu prošle godine. Ekonomisti kažu da je jedan od razloga za manju proizvodnju struje ovogodišnja suša ali i to što elektroprivrede u Bosni i Hercegivini imaju problema sa nabavkom uglja. 

„Zemlja koja je bila najveći neto izvoznik električne energije u Evropi, jer smo preko 30% izvozili sad postajemo uvoznici električne energije. To pokazuje da nešto strateški nije u redu jer BiH ima sve resurse da bez ikakvih problema proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora sa vlastite teritorije“, kaže Damir Miljević, magistar organizacije i menadžmenta, član UO Centra za održivu energetsku tranziciju RESET. 

- Kada bi se omogućila proizvodnja struje iz obnovljivih izvora, tačnije postavljanjem solarnih panela, to bi pomoglo i građanima i privedi, kažu stručnjaci.

Međutim, tu se dolazi do zida zvanog birokratija i administracija jer je još uvijek problem doći do adekvatnih dozvola za postavljanje solarnih panela, bilo da su fizička ili pravna lica u pitanju. 

„Imamo stare kapacitete neefikasnost u lancu proizvodnje nepoštene ugovore koji povećavaju cijenu i troškove poslovanja pa nam elektroprivede završavaju sa gubicima i onda rješavaju tako što povećavaju cijenu električne energije. Svijest o tome da je svaki krov centrala koja može da proizvodi struju i da je to rješenje za dugoročnu budućnost društva ali i privrede je nešto što je poruka koju treba prenijeti“,Zoran Pavlović, ekonomista. 

Ukoliko se ne omoguće solarni paneli, kakve će onda posljedice povećanje uvoza struje u BiH ostaviti na krajnjeg korisnika odnosno građane?

„Ako budemo proizvodili manje energije a uvozili više shodno tome dolazi do povećanja cijena,  a ne znamo šta možemo da očekujemo po pitanju životne sredine na koji način će zdravlje građana da trpi i sve te turbulentne promjene do kojih može da dođe samom promjenom u energetskom sistemu u odnosu na ono na šta smo navikli i u odnosu na onaj pravac u kojem možemo da krenemo“, kaže Dragan Ostić,asistent na program „Energija i klimatske promjene“ Centar za životnu sredinu energetska tranzicija.

S obzirom da za sve postoji rješenje, ima ga i u ovom slučaju, a to je formiranje berze električne energije na koju se čeka 18 godina. Kroz berzu bi se,između ostalog, izbjeglo posredovanje u trgovini strujom, čime bi se potencijalno ostvarile niže cijene, odnosno boljitak za građane i privredu Bosne i Hercegovine.

Ali kao i za svako rješenje kod nas koje je povoljno za građane, a nepovoljno za one koji odlučuju, nema saglasnosti političke vlasti u BiH. 

(BN) Foto: Ilustracija