Zašto je u BiH zarobljeno više od 800 miliona maraka?

Dok ogromna količina novca stoji deponovana i neraspoređena u BiH, lideri vladajuće koalicije izmišljaju razloge kako da zatežu, svako sa svoje strane, da traže uslove i do ispunjenja ne daju da se novac rasporedi, da bi sebi prikupljali političke poene, kažu analitičari. Ovaj put pritisnuti od strane Evropske unije, morali su hitno da rasporede evropski novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan, dok se o domaćem novcu i ne pregovara. 

„Nije nikakva novost ili veliko znanje ukoliko kažemo da je BiH jedna u potpunosti nefunkcionalna država. Jedan od razloga jeste sam strukturalni razlog da je država tako uređena da smo mi jedna konsocijativna demokratija, gde se do odluka dolazi jako teško. Odnosno potreban je konsenzus sva tri naroda da bi se došlo do postizanja odluka. Sa druge strane imamo zaista nedorasle političare, neodgovorne političare, kojima ovakvo stanje i odgovara. Njima odgovara da se u državi ništa ne dešava i ne rešava, jer su oni svoje interese i interese političkih partija zadovoljili“, ističe politički analitičar Velizar Antić.

Imamo novac, a ne možemo do njega jer je zajednički, a dogovora o podjeli nema, dok neophodni projekti, dugovi i kamate čekaju. A pošto dugovi ne znaju da ćekaju, nego postaju još veći, vlade se zadužuju kod jednih bankara, da novac vrate drugima, a kako vremena ni izbora nema, dugovi za sobom vuku nezamislive kamate, koje plaćau građani.

„Problematično je u startu što ne mogu da se dogovore oko podjele nečega, a ako oni ne mogu da se dogovore, znači da ne mogu da se nađu u svemu tome, da nađu neki interes, a najmanje je u svemu tome interes građana. To smo do sad više puta vidjeli. Kad god je u pitanju raspodjela na osnovu nekih njihovih interesa, ako postoji mogućnost da zadovolje te interese, veoma lako postižu dogovor, kad nema mogućnosti, onda opstruišu na sve moguće načine“, smatra politički analitičar Mladen Buboljić.

„Sasvim je jasno da ova koalicija nije željena koalicija i nije programska, već da je prinudna koalicija partnera, koji nemaju puno toga zajedničkog. Ono što jeste zajedničko je da svako želi više novca i naravno da će najviše sporenja biti oko toga ko će dobiti koji procenat, iako postoje jasne porocedure o procentima.naravno da svako od njih želi da za sebe izvojuje malo više novca i to smo posebno bidjeli kod Dodika, koji je u vrlo lošoj finansijskoj situaciji, to jest doveo je rEpubliku Srpsku u vrlo lošu, katastrofalnu finansijsku istuaciju i naravno da će pokušati na svaki način da izvuče novac gdje god može“, kaže analitičarka Ivana Marić. 

Novac od akciza i putarina, namijenjen za izgradnju puteva i auto-puteva, sredstva Elektroprenosa BiH, te sredstva od Regulatorne agencije za komunikacije BiH, na čiju se raspodjelu čeka već pet mjeseci, je namjenski prikupljen novac i ne može da se raspoređuje po željama političkih elita, upozoravaju ekonomisti.

„Oni svi gledaju taj novac kao nešto što bi trebalo staviti u budžet, a taj novac je namjenski prikupljen i mora biti namjenski i potrošen. Ali pošto mi nemamo kontrolnog mehanizma, koji bi vodio brigu o tome da se prikupljeni novac za određene namjene za te namjene i troši, a ako bi ga htjeli trošiti na nešto drugo, mora da se dobije odobrenje od Skupštine, to je normalan sistem, ali ovde se radi o tome da se koalicioni partneri dogovore kako će rasporediti taj novac između sebe i koje će projekte finansirati i ko će te projekte raditi na kraju. Tako da to je ustvari dioba plena“, smatra  ekonomista Zoran Pavlović.

Interesi predstavnika svih naroda trebalo bi da idu u pravcu poboljšanja stanja u državi, ali na primjeru BH vladajuće koalicije vidljivo je da to nije bas primjer u praksi. Vođenje države decenijama je potpuno potčinjeno ličnim interesima i ne naziru se  promjene, smatraju analitičari. Dodaju da bi svaka promjena tog načina mogla da se protumači kao njihova slabost. 

Zbog neodlučosti onih koji odlučuju, mnogi projekti stoje na čekanju, BiH se dodatno zadužuje, a građani ispaštaju. Da je o upotrebi novca razgovarano sa političkom ozbiljnošću i odlučeno o njegovom ulaganju, zasigurno bi i u svijetu slika o BiH bila bolja, a i investitori bi BiH smatrali kao sigurno tlo za ulaganje, međutim, mnogi ovu zemlju zaobilaze upravo zbog političke nestabilnosti, koja podriva tlo investicijama i projektima, a samim tim narušava i BH ekonomiju.

(BN) Foto: Ilustracija