Reaguje se prekasno: Društvo ćuti pred nasiljem nad ženama

Dok pročitate ovaj tekst u svijetu će vjerovatno biti ubijena jedna žena. Zavisi koliko brzo čitate jer statistika kaže da u svijetu svakih 10 minuta bude ubijena jedna žena od strane partnera ili bliske osobe. 

Ujedinjene nacije od 1999. godine 25. novembar obilježavaju kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, ali podaci govore kako je nasilje i dalje veoma prisutno. 

Prema podacima iz Istraživanja  Agencije za ravnopravnost polova BiH i OSCE-a, svaka druga žena u Bosni i Hercegovini iskusila je neki oblik nasilja. S druge strane podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da je svaka treća žena u svijetu iskusila seksualno ili nasilje u vezi. 

“I sad dolazimo do toga kako mi to ne vidimo. Pa ne vidimo zato što smo društvo gdje se takve stvari kriju i gdje je takva stvar bruka. Pričati o tome je bruka za porodicu, bruka za familiju, bruka za žrtvu. Najmanje se stide nasilnici”, kaže za Buku Psiholog Srđan Puhalo. 

Od početka godine u BiH je ubijeno osam žena, a Puhalo kaže kako je femicid najekstremniji oblik nasilja nad ženama pa je i najrjeđi, pa se o njemu najviše govori što nepravedno u drugi plan stavlja priču o ostalim, manje drastičnim, oblicima nasilja nad ženama. 

“Kao društvo imamo jedan ambijent gdje se nasilje nad ženama poprilično toleriše. Ono je nevidljivo jer se o njemu ne govori, ne govore žrtve puno o tome. Mi  u stvari pod nasiljem podrazumijevamo samo ono kad muškarac tuče ženu i kad je ubije. Ostale oblike nasilja su za društvo negdje manje važni, manje bitni i ne vidimo ih”, govori Puhalo.

Svaka peta žena u BiH silovana ili doživjela pokušaj silovanja

Podaci istraživanje koje je radio Puhalo među mladim ljudima u BiH pokazuje da je 20% žena iskusilo neki oblik ili pokušaj silovanja. 

“Znači, od 100 žena, 20 su imali takvo iskustvo. A možda ima još koji procenat više, što ljudi možda nisu htjeli da kažu jer nemaju povjerenje u nas pa nam nisu rekli. Znači manje od toga nije, samo može biti više. I to nije samo stvar da li se desilo silovanje ili je bio pokušaj silovanja već je to stvar svih posljedica koje proizilaze iz tog odvratnog čina”, govori Puhalo. 

Dodaje se o tome malo govori i da se problemi seksualnog nasilja nad ženama guraju pod tepih. 

“I onda se prosto postavlja pitanje da li je to društvo, to tradicionalno društvo koje mi sada čuvamo, u kojem mi želimo da živimo, u kojem žene žele da žive i u kojem su žene zadovoljne. I naravno da nije. Ali mi idealizujemo to tradicionalno društvo”, primjećuje Puhalo. 

Kako do manje femicida?

U posljednjih godinu u BiH je ubijeno više od 10 žena od strane partnera, a Puhalo pojašnjava da femicid, kao krajnji oblik nasilja, dolazi puno ranije. On se nikada ne dešava odjednom nego je eskalacija dugotrajnog nasilja. Zato je pravovremeni odgovor okoline, društva i institucija jako bitan kako bi se spriječio najdrastičniji oblik nasilja nad ženama – femicid. 

“Ako bi se kvalitetno i adekvatno reagovalo na to nasilje, onda se na taj način ustvari spašava žrtva od nasilnika i prekida se taj neki krug  nasilja, s nadom da neće eskalirati, a to je opet stvar odnosa društva i jednog poštenog i kompetentnog odnosa prema nasilju. Znači, to nije deklarativna, nego stvarna borba protiv nasilja gdje bi svi radili svoj posao, gdje bi se žrtva se osjećala sigurnom da prijavi nasilje i da dobije adekvatan odgovor sistema na tu prijavu”, rekao je Puhalo za Buku. 

Sociologinja Smiljana Vovna za Buku kaže da je prvim javnosti poznatim femicidom otvorena Pandorina kutija. Vovnu zabrinjava veliki broj femicida, a primjećuje da apel civilnog društva nije dovoljan. 

“Treba što hitnije tražiti sistemsko rješenje od onih koji su zaduženi za donošenje i provođenje zakona. Sistem čine tri dijela, policija, tužilaštvo i sud. Policija odradi svoj dio ali očito u onim slučajevima gdje u medijima čitamo”od ranije poznat organima gonjena” ova druga dva dijela nisu odradili adekvatano. Pitanje je kako se povratnici u činjenju krivičnih djela nađu ponovo na ulici”, pita se Vovna. 

Predlaže da parlamenti na svim nivoima trebaju da što hitnije promijene zakone koji regulišu ovu oblast, te da se kazne za nasilnike i izvršioce femicida drastično povećajui. 

“Centri za socijalni rad moraju mnogo više da budu uključeni u fazi prevencije, jer kada dođe do ubistva kasno je za svaku reakciju. Svjedočimo da nije dovoljno na apelima, protestima, promjena je morala da se desi još juče”, upozorava Vovna. 

Nakon femicida u Gradačcu koje se prenošeno uživo putem Instragama Federalna uprava policije je najavila kazne za sve one koji su podržavali nasilnika, ali nema epiloga tih radnji. Osim civilnog društva na proteste su izašli i političari, među kojima predsjednik vladajuće Snage naroda Ramo Isak i potpredsjednica SDP-a Benjamina Karić. No, od njihove šetnje nije bilo prevelike koristi. Još nema zakona kojim su povećane kazne za nasilnike.

(Buka) Foto: Shutterstock