Preminula Ana Gligić, čuveni virusolog
Čuveni virusolog Ana Gligić, šef laboratorije Instituta "Torlak" u vrijeme epidemije velikih boginja 1972. godine, preminula je jutros u Beogradu u 91. godini.
Gligićeva je bila jedna od junakinja borbe protiv posljednje evropske epidemije velikih boginja koja je na zimu i proleće 1972. godine pogodila SFR Jugoslaviju, pretežno Kosovo i Metohiju i Srbiju, po povratku Ibrahima Hotija iz okoline Đakovice sa hodočašća do Meke.
Ana Gligić je dala veliki doprinos borbi protiv epidemije variole vere 1972. godine. Takođe su poznati njeni radovi na otkrivanju Marburg virusa i mišije groznice dok je obavljala funkciju šefa Referentne Laboratorije Instituta Torlak. Bila je veoma aktivna i tokom pandemije korona virusa.
Virusolog Ana Gligić, specijalista medicinske mikrobiologije i viši naučni saradnik na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, rođena je 6. avgusta 1934. godine u opštini PodravskaSlatine, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji.
Tokom Drugog svjetskog rata ostala je bez velikog broja članova porodice. Školovanje je započela u Virovitici, gdje je 1953. završila klasičnu gimnaziju, a 1959. diplomirala biologiju na Fakultetu za prirodne nauke i matematiku u Beogradu.
Godinu dana po diplomiranju zaposlila se kao pripravnik za virusologiju na Institutu za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut", a zatim je prešla u novoosnovani Institut za imunologiju i virusologiju "Torlak".
U toku profesionalne karijere Gligićeva se stalno usavršavala, što je bilo ključno za razvoj jugoslovenske zdravstvene politike.
Svojevrstan značaj za stručni rast Jugoslavije imala je i njena obuka u inostranstvu, te je 1968. godine otišla na specijalizaciju za dijagnostiku velikih boginja u najprestižnije laboratorije Evrope, uključujući Londonski virusni referentni laboratorijum i Institut za poređenje tropske medicine u Minhenu.
Njena karijera je uključivala i istraživanja na jednom od najsmrtonosnijih virusa – virusu marburg koji je 1967. prva na svijetu izolovala i opisala.
Tokom osamdesetih i devedesetih godina 20. vijeka, Gligićeva se usmjerila na proučavanje hemoragičnih groznica.
Sa naučnim radom nastavila je i nakon penzionisanja, aktivno učestvujući u istraživanjima tokom pandemije virusa korona, gdje su njena stručnost i iskustvo bili od velike pomoći. Ona je stručnim savjetima upozoravala javnost na značaj vakcinacije i epidemiološke zaštite.
Bila je jedan od najvećih stručnjaka u oblasti mikrobiologije i virusologije u Srbiji i svijetu, a njen doprinos nauci i zdravstvu je ogroman.
(Tanjug) Foto: N1
Povezane vijesti
Komentari (7)
Sarajevo
Pokoj dusi i iskreno saucesce. Bila je zena zmaj.
Voice
Pokoj joj duš,velika naučnica! Imala sam čast slušati neka njena predavanja......veliki gubitak! Porodici iskreno saučešće!
Iskreno
Neka ti je laka zemlja, gospođo. Veliki stručnjak svjetskog glasa. Porodici iskreno saučešće.
Armin
Pokoj joj Dusi uz iskreno saucesce clanovima porodice.
Pozdrav legendi
Sve je manje kvalitetnih ljudi u ovo doba antiintelektualizma.
Mir
Mir i Pokoj duši dragoj gosođi koju znamo sa tv u vremenu korone
xxx
pokoj joj dusi porodici saucesce
Ostavite komentar
Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.