Kako će sankcije SAD-a uticati na tri kompanije u BiH?

Naime, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je još u decembru da će Sjedinjene Američke Države (SAD) uvesti sankcije protiv NIS-a od 1. januara, o čemu je obaviješten putem "zvaničnog kanala", ali da do tada još nije vidio zvanični dokument o tome.

To se potvrdilo u petak, 10. januara, kada je NIS, uz mnoštvo drugih ruskih kompanija, osvanuo na OFAC-ovoj listi.

NIS je u vlasništvu Rusa od 2009. godine. Gazprom Neft je od tada bio vlasnik 56 odsto akcija, ali kada su mu uvedene sankcije Evropske unije (EU) zbog rata u Ukrajini (maj 2022. godine), dio akcija od 6,1 odsto je preuzeo Gazprom, protiv koga nisu uvedene sankcije EU.

Naime, evropske sankcije zaobišle su NIS jer su se odnosile na ruske naftne kompanije koje imaju više od 50 odsto udjela.

Još 29,87 odsto je u vlasništvu države Srbije, dok je ostatak kapitala u rukama manjih investitora i malih akcionara, građana i zaposlenih.

Poslovanje NIS-a u BiH i moguće posljedice uvođenja sankcija SAD-a
Naftna industrija Srbije vlasnik je NIS Petrola Banjaluka, koji je zatim vlasnik društva G-Petrol Sarajevo.

NIS u Bosni i Hercegovini zapošljava oko 500 radnika i upravlja sa 42 Gazprom i NIS Petrol benzinske pumpe, prema podacima sa zvanične web stranice ove kompanije.

NIS je vlasnik i kompanije Jadran-Naftagas Banjaluka, registrovane za djelatnost vađenja sirove nafte.

G-Petrol Sarajevo je druga kompanija iz naftnog sektora po prihodima u BiH, sa 645,4 miliona maraka ostvarenih prihoda u 2023. godini. G-Petrol je u 2023. godini prijavio gubitak od -765.965 KM, ali je njegov vlasnik NIS Petrol prijavio dobit od 2.965.442 KM.

Ekonomista Igor Gavran kazao je ranije za Bloomberg Adriju da će, u slučaju uvođenja američkih sankcija kompaniji NIS, eventualne posljedice zavisiti od oblika sankcija i postupaka domaćih aktera.

"Naime, i dosadašnje američke sankcije i crne liste su imale posljedice jedino jer su domaći subjekti, prije svega banke, umjesto domaćih propisa slijedili ove strane mjere i praktično onemogućili poslovanje kompanija i prihode zaposlenih pojedinaca gašenjem računa i sprečavanjem transakcija", ističe Gavran.

Da domaće banke (mahom u stranim vlasništvu) nisu slijedile strane naloge, posljedice bi bile minimalne.

"Tako i u ovom slučaju, ako dođe do istog tipa sankcija kakve su već osjetile mnoge kompanije u BiH i zbog akcija domaćih banaka su praktično ugašene ili barem blokirane i onemogućene u poslovanju, isti scenario bi mogao slijediti i za NIS. To bi naravno vodilo gubitku radnih mjesta zaposlenih i prihoda njihovih porodica",navodi Gavran.

Dodaje da bi stvarna promjena vlasništva, recimo odlukom Srbije da privremeno nacionalizira NIS, mogla spriječiti navedene negativne posljedice.

"U BiH će opet sve zavisiti od postupaka banaka i ishod će biti isti ili sličan kao i u ostalim državama gdje NIS posluje. Ako ipak dođe do blokiranja ili prestanka poslovanja, onda bi moglo doći do rasprodaje imovine i prodaje benzinskih pumpi u BiH nekom drugim distributeru", kaže Gavran.

On smatra da je tragično da određena treća država kao daljinskim upravljačem upravlja državama koje bi trebale biti nezavisne i suverene i da putem banaka, koje se bogate na tržištu država u kojima rade, kao egzekutor provodi sve sto poželi. Pri tome se, dodaje on, ne razmatra koliko ljudi može ostati bez posla, koliko porodica bez prihoda, koliko negativnih efekata privreda može doživjeti…

"Tužno je što uopšte govorimo o tome i što funkcionisanje naših ekonomija zavisi od nekog trećeg, a ne o našim institucijama i propisima", zaključuje Gavran.

(Bloombergadria.com) Foto: YT/NISSrbija/MONDO/Uros Arsic