Blagojević: Zakoni Hrvatske protiv hrvatskog Ustava 

Dr Milan Blagojević 

Dakle, zakoni koje donese Sabor Hrvatske su slabije pravne snage u odnosu na međunarodne ugovore koje je ratifikovala Hrvatska. 

U takve ugovore spada i Sporazum o pitanjima sukcesije SFRJ, koji je Hrvatska saglasno svom Ustavu ratifikovala 2004. godine, a koji je i danas na snazi.

Aneksom G tog sporazuma je propisano da prava na nepokretnu imovinu koja se   nalazi u državi nasljednici SFRJ, a to znači i u Hrvatskoj, na kojoj su fizička i pravna lica SFRJ imala pravo na dan 31.12.1990. godine, se priznaju, dakle i Hrvatska ih priznaje, te će biti zaštićena i vraćena tim licima od strane države nasljednice SFRJ na čijoj teritoriji se nalaze nepokretnosti, što uključuje i Republiku Hrvatsku.

Imajući u vidu sve prethodno rečeno, postavlja se pitanje ustavnosti zakona i drugih propisa koje su donosili organi Republike Hrvatske, kojima su raspolagali navedenom tuđom nepokretnom imovinom, na način koji je suprotan Aneksu G Sporazuma o pitanjima sukcesije SFRJ, a time suprotno i članu 134. Ustava Republike Hrvatske.

Takav je i Zakon hrvatskog Sabora o upravljanju državnom imovinom, usvojen 2018. godine, kao i drugi hrvatski zakoni, kojima se omogućava Hrvatskoj da i navedenu tuđu privatnu nepokretnu imovinu iz Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije SFRJ daje u dugoročni zakup, ili da na drugi način raspolaže tom imovinom, čime je na otvoren način onemogućena zaštita i vraćanje privatne nepokretne imovine brojnim fizičkim i pravnim licima iz Bosne i Hercegovine, koja su svoja vlasnička prava na tim nepokretnostima imala na dan 31.12.1990. godine.

Takve subjekte iz BiH čine i brojna pravna lica koja su vlasnici vrijedne imovine u vidu brojnih hotela, odmarališta, vila i građevinskog zemljišta širom Hrvatske, čija vrijednost se mjeri desetinama, a neki kažu i stotinama miliona konvertibilnih maraka.

Zbog svega toga bi, ako već nije, trebalo pokrenuti odgovarajući postupak pred Ustavnim sudom Hrvatske za ocjenu ustavnosti svih tamošnjih zakona, kakav je i Zakon iz 2018. godine o upravljanju državnom imovinom, kao i drugih propisa koji su, očigledno je, suprotni Aneksu G Sporazuma o pitanjima sukcesije SFRJ koji je, prema slovu člana 134. Ustava Hrvatske, po svojoj pravnoj snazi iznad njih, čime su svi ti zakoni i drugi propisi suprotni članu 134. Ustava Hrvatske.

Prema članu 38. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske svako fizičko i pravno lice ima pravo da predloži tom sudu pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti zakona i drugih propisa s Ustavom Hrvatske.

Ako sam pravilno zapazio, do sada nije bilo takvog prijedloga Ustavnom sudu Hrvatske zbog čega bi, ako ne griješim u ovom zapažanju, bilo dobro pokrenuti takav postupak, što bi trebao da učini barem neko od brojnih subjekata koji imaju vlasnička prava prema Aneksu G Sporazuma o pitanjima sukcesije SFRJ na brojnim i vrijednim nepokretnostima u Hrvatskoj.

Biće dobro da se to učini kako bi se vidjelo da li se i Ustavni sud Hrvatske odnosi prema ovom pitanju na način na koji to čine izvršna i zakonodavna vlast Hrvatske, ili pak Ustavni sud Hrvatske poštuje član 134. hrvatskog Ustava.

Dr Milan Blagojević