Poražavajuće: 24,7% mladih u BiH niti uči, niti radi

Sa skoro četvrtinom svoje mlade populacije (od 15 do 34 godine) izvan sistema rada i obrazovanja, BiH se suočava sa demografskom i ekonomskom krizom koja prijeti da potkopa njenu budućnost.

Poražavajuća statistika

Najnoviji izvještaj Evrostata otkriva sumornu sliku za mlade na Balkanu. Bosna i Hercegovina, sa alarmantnih 24,7% mladih u NEET kategoriji (eng. Neither in Employment nor in Education or Training), zauzima drugo mjesto u Evropi, odmah iza Turske (27,2%). Situacija nije mnogo bolja ni u komšiluku. Rumunija (20,6%), Grčka (18,0%), Srbija (16,3%) i Bugarska (15,4%) takođe se nalaze u gornjem dijelu ljestvice, daleko iznad evropskog prosjeka.

Poređenja radi, zemlje poput Holandije (5,9%) ili Švedske (5,8%) imaju i do pet puta manji udio mladih koji su isključeni iz društvenih i ekonomskih tokova. Čak i Hrvatska, sa 12,7%, stoji značajno bolje od svojih istočnih susjeda, što signalizuje duboke strukturne probleme koji pogađaju zemlje izvan Evropske unije ili one koje su joj se kasnije pridružile.

Zašto je Balkan „crna rupa“ za mlade?

Visoke stope NEET populacije na Balkanu nisu slučajnost, već posljedica složenog spleta višedecenijskih problema. Tranzicija iz socijalističke u tržišnu privredu ostavila je duboke ožiljke, što je rezultiralo masovnim gubitkom radnih mjesta i industrijom niske produktivnosti.

Ključni problemi sa kojima se suočava Bosna i Hercegovina i regija uključuju:

- Neusklađenost obrazovnog sistema sa tržištem rada: Obrazovne institucije i dalje proizvode kadrove za koje ne postoji stvarna potražnja. S druge strane, nedostaje radnika u sektorima koji se razvijaju, poput IT sektora i modernih tehničkih zanimanja.

- Složena politička struktura i korupcija: U Bosni i Hercegovini, fragmentirana vlast na više nivoa i sveprisutna korupcija stvaraju nepovoljno poslovno okruženje koje odbija investitore i guši otvaranje novih radnih mjesta. Mladi često vjeruju da su političke veze važnije od stručnosti, što dovodi do apatije i nepovjerenja u institucije.

- Nedostatak prilika i „odliv mozgova“: Suočeni sa nedostatkom perspektive, mladi masovno napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Ovaj „odliv mozgova“ dodatno osiromašuje privredu, ostavljajući je bez najvitalnijeg i najproduktivnijeg dijela stanovništva.

- Neefikasne politike i slabe institucije: Uprkos postojanju strategija za zapošljavanje mladih, njihovo sprovođenje je često sporo i neefikasno. Programi poput „Garancije za mlade“, uspješni u nekim zemljama EU, u BiH i Crnoj Gori još uvijek nisu u potpunosti zaživjeli.

Cijena neaktivnosti: Ekonomske i društvene posljedice

Visok procenat mladih izvan tržišta rada i obrazovanja predstavlja ogroman teret za ekonomiju. Gubici se ogledaju u smanjenoj potrošnji, manjim prihodima od poreza i doprinosa, te povećanim troškovima za socijalna davanja. Dugoročno, ovo vodi ka ekonomskoj stagnaciji, socijalnoj isključenosti i političkoj nestabilnosti.

Generacije mladih koje odrastaju bez radnih navika i prilike za usavršavanje postaju „izgubljene generacije“. To ne samo da utiče na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, već stvara i začarani krug siromaštva koji je teško prekinuti.

Put prema naprijed

Rješavanje ovog problema zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup. Neophodne su duboke reforme obrazovnog sistema kako bi se uskladio sa potrebama modernog tržišta. Ključno je i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kroz smanjenje birokratije, odlučnu borbu protiv korupcije i privlačenje stranih investicija.

Države Balkana, a posebno Bosna i Hercegovina, moraju uložiti značajne napore u sprovođenje aktivnih politika zapošljavanja, podsticanje preduzetništva među mladima i pružanje prilika za cjeloživotno učenje. Bez odlučne akcije, sumorna statistika sa početka ovog teksta ostaće surova realnost koja definiše budućnost cijele regije. Vrijeme ističe, a cijena neuspjeha je previsoka.

(Buka) Foto: BN