Delegacija EU: Nepotreban rezervni sastav policije

Iz Delegacije EU smatraju da je ovaj korak u trenutnom okruženju nepotreban i kontraproduktivan te nosi rizik daljeg produbljivanja podjela u Bosni i Hercegovini.

"U vrijeme kada postoji veliki broj upražnjenih radnih mjesta u policijskim organima širom Bosne i Hercegovine, EU podstiče nadležne organe da rade na iznalaženju sistemskih rješenja za taj problem na način koji će osigurati dugoročnu održivost, uz istovremeni angažman na unapređenju međusobne saradnje i koordinacije svih policijskih organa, u cilju jačanja sigurnosti i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", naveli su.

Zatim su se osvrnuli i na evropski put BiH pogotovo u kontekstu ove odluke koja je donesena u NSRS.

"Nakon odluke Vijeća EU o otvaranju pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, EU očekuje od svih političkih aktera u zemlji da svoje napore usmjere na reforme potrebne za napredak na evropskom putu", zaključili su.

Na odluku o formiranju rezervnog (pomoćnog) sastava policije Republike Srpske reagovao je i britanski ambasador u BiH Julian Reilly poručujući, između ostalog, da ona vodi ka eskalaciji te da je treba preispitati.

Podsjećamo, juče su na sjednici NSRS usvojene izmjene zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske čime se zapravo uvodi rezervni (pomoćni) sastav policije.

Važno je istaći da je i opozicija iz Republike Srpske takođe bila protiv formiranja rezervnog (pomoćnog) sastava policije na području ovog entiteta pa su tako i ranije, ali i tokom jučerašnje sjednice NSRS.

Opozicija smatra da je zakonsko rješenje besmisleno i da mu je cilj stvaranje "stranačke vojske SNSD-a“.

"Odnosi u BiH su loši, atmosfera straha je prisutna i nije pravo vrijeme za ovakav potez", poručio je jučer šef Kluba SDS-a Ognjen Bodiroga.

I drugi opozicioni političari su imali isto ili slično mišljenje dok je ministar untrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan donošenje te odluke pravdao time da je razlog uspostavljanja pomoćnog sastava policije podizanje sigurnosti na viši nivo, posebno u periodima hitnih stanja izazvanih humanitarnim krizama.

U prethodnom periodu svjedočilo se, kako je rekao, iznenadnim opasnostima po život, zdravlje i imovinu stanovništva izazvanih prirodnim ili ljudskim faktorima, odnosno elementarnim nepogodama u vidu velikih poplava, požara, klizišta i drugih nepredvidivih situacija koje su se dešavale širom Republike Srpske.

(N1) Foto: Ilustracija