Uvoz skoro za duplo veći od izvoza: BiH najviše uvozila meso, flaširanu vodu, voće i povrće

U prvih šest mjeseci ove godine spoljnotrgovinska razmjena BiH iznosila je oko 23.6 milijardi maraka. I dalje je uvoz skoro za duplo veći od izvoza. Uvezena je roba u vrijednosti od 15, a izvezeno svega 8,6 milijardi maraka.

„Najveći deficit bilježi agro i prehrambeni sektor i to blizu 2 milijardE maraka. To znači da dnevno gubimo 11 miliona maraka samo u ovom sektoru. To više nije ekonomski problem, već problem samoodrživosti. Ako ne proizvodimo ono što jedemo zavisimo od tuđih odluka i cijena", kaže Belma Alihodžić iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodaje da su najveći gubici u oblasti agroindustrije bilježe u razmjeni mesa gdje izvoz zaostaje za uvozom čak 12 odsto, što domaće farmere stavlja u nepovoljan položaj.

Slično je stanje u razmjeni pića i alkohola sa deficitom blizu 228 miliona maraka ,pri čemu posebno dominira uvoz flaširane vode, sokova piva i alkoholnih pića. Negativan saldo bilježi i uvoz voća i povrća.

„Ovo su sve robe koji imamo potencijal da proizvodimo sami, da bi se to ostvarilo potrebna je nova agrarna politika, ne samo podsticaji, nego strateško jačanje konkurentnosti, udruživanje proizvođača i ulaganje u standardizaciju, navodi Alihodžić.

Veći uvoz od izvoza zabilježen je i u metalskoj, namjenskoj i tekstilnoj industriji. Jedini sektor koji bilježi suficit u izvozu je drvna industrija. U prvoj polovini ove godine, u odnosu na prošlu, porastao je i izvoz električne energije za 52 odsto.

Najviše se uvozilo, ali i izvozilo u Hrvatski, Srbiju, Njemačku, Italiju i Sloveniju. Iako je zabilježen rast obima spoljnotrgovinske razmjene od 5 odsto u odnosu na prošlu godinu, zabrinjavajuće je što je uvoz godinama mnogo veći od izvoza. Kratkoročno posmatrano, situacija se ni u narednom periodu neće znatno mijenjati, navode iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

„Dvije najveće uvozne stavke su energenti odnosno nafta i naftni derivati, vozila i lijekovi koje ne proizvodimo u BiH. Od ukupnog uvoza na ovo otpada 20 odsto. Apsurdno je da ostvarujemo deficit tamo gdje imamo sirovinsku bazu, naš najveći deficit bilježi poljoprivredno-prehrambeni sektor, na godišnjem nivou to je preko 5, 6 milijardi. To je prostor gdje se može nešto uraditi jer država koja nema razvijenu svoju privredu i ne može da prehrani svoje stanovništvo je neodrživa", kaže Slaviša Ćeranić iz Sektora za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ukoliko izvozimo električnu energiju, dijelove za automobile te metalne konstrukcije, postavlja se pitanje zašto i dalje uvozimo vodu, meso i paradajz, te kome je u interesu da se godinama po tom pitanju ništa ne mijenja? 

(BN)