Porazna statistika: U saobraćaju u Srpskoj stradalo 55 osoba

Statistički podaci govore da je za prvih šest mjeseci 2025. na putevima u Republici Srpskoj smrtno stradalo 9 osoba više nego u istom periodu prošle godine. Neprilagođena brzina, vožnja pod uticajem alkohola, starost vozila, samo su neki od faktora koji su doveli do 55 smrtno stradalih osoba u prvoj polovini godine. 

"Jedne godine imamo poboljšanje, druge pogoršanje. Prošle godine je Republika Srpska imala poboljšanje sa ispod 100 smrtno stradalih. Međutim, ove godine imamo znatna pogoršanja. Naravno da bi to trebalo da se dublje analizira iz ugla struke, sa posebnim osvrtom na stanje puta, stanje vozila, stanje vozača", smatra Danislav Drašković, dekan Saobraćajnog fakulteta Univerziteta Apeiron. 

Neophodno je donijeti strategiju o poboljšanju bezbjednosti saobraćaja, koja će uključiti cijelu zajednicu, smatra Drašković. 

"Saobraćajna struka to sama ne može riješiti, jer je to po svojoj strukturi interdisciplinarni problem. Moramo početi od vrtića, predškolskog i školskog uzrasta djece, preko adolelescenata do odraslih ljudi. Posebnu pažnju moramo posvetiti mladima, koji najviše stradaju i najviše učestvuju u saobraćajnim nezgodama", kaže Drašković. 

Pored mladih vozača, posebnu opasnost predstavljaju oni najstariji. Poštovanje propisa kod njih se ne dovodi u pitanje, ali brzina reakcije ostaje upitna. 

"S jedne strane imamo mlade vozače koji pod naletom adrenalina prave greške i dovode do nastanka saobraćajne nezgode, a s druge strane imamo starije vozače koji zbog slabijih refleksa učestvuju u saobraćajnim nezgodama", objašnjava Nikola Torbica iz Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske

Nakon što je žena (33) smrtno stradala na magistralnom putu Sarajevo – Foča, a drugo lice zadobilo teške tjelesne povrede, ponovo je aktuelno pitanje zastarjele i neodržavane saobraćajne infrastrukture. 

"Iako većina podataka iz MUP-a govori da se faktor puta kao uzročnik saobraćajnih nezgoda javlja samo u 2 pocenta, ali sam mišljenja da kada bi se radile dubinske analize da bi taj procenat bio značajno veći. Određene infrastrukturne mjere zahtijevaju veća finansijska izdvajanja, ali možemo krenuti od onih najmanjih stvari. Dovoljno je da pogledamo signalizaciju, kako u Banjaluci tako i u Republici Srpskoj i vidjećemo da je veliki broj horizontalne saobraćajne signalizacije u jako lošem stanju. Pješački prelazi su negdje skoro pa nevidljivi i svakako da povećavaju mogućnost saobraćajnih nezgoda sa učešćem pješaka", objašnjava saobraćajni inženjer Nikola Ćopić. 

U kojoj mjeri se trenutno posvećuje pažnja prevenciji saobraćajnih nesreća dovoljno govori podatak da JP Autoputevi Republike Srpske za sadnju drveća izdvajaju preko 5 miliona maraka, dok je godišnji budžet Agencije za bezbjednost saobraćaja tek 600 hiljada. 

Da niz preventivnih mjera može donijeti značajan rezultat primjer je glavnog grada Finske – Helsinkija, gdje se od jula 2024. godine nije dogodila niti jedna saobraćajna nesreća sa smrtnim ishodom. 

(BN)