Glavna revizorka tražila platu veću od 10.000 maraka

Dok prosječan građanin za godinu dana ne zaradi ni deset hiljada maraka, glavna revizorka Republike Srpske, Božana Trninić, toliko je zatražila – mjesečno.

Glavna služba za reviziju Republike Srpske uputila je Odboru za reviziju zahtjev da se plate glavnog revizora i njegovog zamjenika izjednače s platama predsjednika i zamjenika Ustavnog suda.

Prema zahtjevu, osnovna plata glavnog revizora iznosila bi 13,5 hiljada maraka, a zamjenika 12,1 hiljadu. Sa svim dodacima – minuli rad, topli obrok i regres – mjesečna primanja glavnog revizora prelazila bi 10.000 KM neto, odnosno više od 200.000 KM godišnjeg bruto troška.

„Takav zahtjev nije naišao na podršku većine u Odboru za reviziju“, rekla je Mirjana Orašanin, predsjednik Odbora.

„Mnogi smo to prokomentarisali kao sramotu – u uslovima u kojima ljudi žive s minimalnom platom od hiljadu maraka, tražiti deset puta više za jedan mjesec jednostavno je neprihvatljivo.“

U Republici Srpskoj bolnice grcaju, škole prokišnjavaju, a revizorski izvještaji i dalje blistaju od ‘perfekcije’. Upravo na tu nelogičnost ukazao je narodni poslanik Milanko Mihajilica, koji je zahtjev glavne revizorke nazvao „drskošću bez presedana“.

„Sramota je. Ne mogu da vjerujem da se smatra normalnim da neko ima platu od 13 i po hiljada maraka. To je osam puta više od plate prosvjetnih radnika, šest puta više od ljekara i tri puta više od predsjednika Republike“, rekao je Mihajilica.

Dok prosječan radnik broji svaku marku, pojedini funkcioneri raspolažu milionima – i svi prolaze s pozitivnim ocjenama. Na papiru, sve funkcioniše. U praksi, privilegovani troše, a kontrolori ćute.

„Kažete: Služba za predsjednika – pozitivno, pozitivno. Dakle, pozitivno, 77 miliona“, rekao je Ognjen Bodiroga, aludirajući na izvještaje revizije.

„Je li normalno da jedan čovjek ima skoro pola budžeta kao svi bivši predsjednici Jugoslavije zajedno?“

Poslanik Tanja Vukomanović dodala je da u izvještajima gotovo da i nema negativnih ocjena.

„Skoro nijedno ministarstvo nema ni jedan minus. Sve su to plusevi, sve je to u redu. Ili revizor ne smije da ocijeni negativno, ili se kriminal vrši po proceduri – pa sve izgleda savršeno.“

Ali, dok revizija dijeli “pozitivne” ocjene, ekonomska stvarnost pokazuje drugačiju sliku. Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik upozorava da su rizici ozbiljni:

„Ako javna preduzeća ne isplate svoje dugove, kreditori mogu naplatu tražiti iz prihoda od indirektnih poreza. To bi bio ozbiljan rizik za likvidnost budžeta.“

Zahtjev glavne revizorke za platu veću od deset hiljada maraka ipak nije prošao pred Odborom za reviziju.

Čini se da su i vladajući, bar ovoga puta, svjesni da kasa nije bez dna – ne zato što je proradio sistem odgovornosti, već zato što je došao kraj novcu u budžetu.

(BN) Foto: BN