Koji je Trampov plan za zapadni Balkan?

Predsjednik Atlantskog savjeta BiH, profesor Dijana Gupta, ističe da dokument nedvosmisleno poručuje kako “Amerika mora biti na prvom mjestu”. To se, prije svega, odnosi na nacionalnu bezbjednost, privredu, borbu protiv narko-kartela i migracijsku politiku.

“Sjedinjene Američke Države su kroz  istoriju pomagale mnogima u svijetu, ali to često nije bilo dovoljno cijenjeno. Donald Tramp sada želi da drugi osjete kako izgleda kada Amerika prije svega brine o sebi i svojim građanima”, rekla je Gupta za DW.

Prema njenim riječima, prioritet američke administracije ostaje zaustavljanje velikih ratnih žarišta u Ukrajini i na Bliskom istoku. Uprkos tome, strateško partnerstvo s Evropom, smatra, neće biti dovedeno u pitanje.

“Previše važnih interesa povezuje Ameriku i Europu. U multipolarnom svijetu punom izazova aspekt bezbjednosti ostaje na prvom mjestu”, naglašava Gupta.

Zapadni Balkan tek na margini strategije

Vojni analitičar Hamza Višća upozorava da se zapadni Balkan u novoj američkoj strategiji pojavljuje gotovo isključivo rubno.

“Ni Bosna i Hercegovina, ni region u cjelini nisu posebno obuhvaćene tim dokumentom. Spominjemo se uglavnom u kontekstu odnosa Srbije i Kosova. Sve ostalo usmjereno je na zapadnu hemisferu i američke privredne interese”, rekao je Višća za BH radio 1.

Ipak, dokument nosi važnu poruku: SAD možda više nisu spremne da intervenišu kao nekada, ali ostaju spremne da stabilizuju situacije tamo gdje postoji potencijal za ozbiljna američka ulaganja.

“Ako se stvore uslovi za ulazak američkog kapitala u BiH, to znači i spremnost da se taj prostor štiti, naravno tamo gdje se interesi partnerskih zemalja poklapaju s interesima SAD-a”, ističe Višća.

Dodaje da BiH iz toga može izvući jasan zaključak: što su odnosi s Amerikom snažniji, a privreda otvorenija, to je i bezbjedonosni okvir stabilniji. Kao primjer navodi južnu plinsku interkonekciju, ali i potencijal saradnje u području namjenske industrije.

Geopolitička važnost regiona i odgovornost BiH

Gupta upozorava da zapadni Balkan mora ostati čvrsto vezan za evroatlantske integracije.

“Region nema perspektivu izvan NATO-a i Evropske unije. Balkan je strateški previše važan da bi bio zanemaren. Integracija je ključna za mir, privredu i demokratiju”, ističe.

Govoreći o BiH, naglašava da je riječ o politički izrazito složenoj državi u kojoj je teško postići konsenzus.

“BiH se nalazi u svojevrsnom političkom kružnom toku. Bez snažne podrške SAD-a i EU teško je ostvariti ozbiljniji iskorak. Zato je ključno graditi politiku kompromisa i očuvati mir”, poručuje.

Vojno-politički analitičar Nedžad Ahatović smatra da promjena američkog pristupa proširenju NATO-a dodatno otežava put BiH i drugim zemljama regiona prema članstvu u Savezu.

“To otvara prostor za jačanje uticaja drugih sila, prije svega Turske i Rusije. Izostanak jasne evroatlantske perspektive produbljuje unutarašnje podjele i jača snage koje se protive evropskim integracijama”, upozorava Ahatović.

Navodi da Turska paralelno s prodajom vojne opreme, uključujući dronove, jača i svoj politički uticaj u regionu, dok Rusija i Kina već imaju snažnu prisutnost na Balkanu.

“Srbija je najveći nabavljač ruskog i kineskog oružja u regionu, dok istovremeno intenzivira ekonomske veze s Kinom”, kaže Ahatović.

Američka uloga u BiH ostaje ključna

Stručnjak za bezbjednost Vladimir Vučković smatra da američka uloga u BiH neće biti dovedena u pitanje, bez obzira na promjene u strateškim dokumentima.

“SAD se neće povući iz BiH. Dejtonski mirovni sporazum jedan je od najvećih spoljnopolitičkih uspjeha SAD-a u modernoj istoriji”, ističe Vučković.

Dodaje da pritužbe Vašingtona na nivo ulaganja u obranu unutar NATO-a nisu prijetnja Balkanu, nego unutrašnje pitanje Saveza. Nezavisno od toga hoće li BiH ući u NATO, naglašava, ključno je zadržati jasan smjer prema Evropskoj uniji.

Vučković podsjeća i na važnost misije EUFOR Althea.

“Misija je sposobna da odgovori na sve bezbjedonosne izazove i njena uloga ostaje ključna”, zaključuje.

Manje očekivanja, više odgovornosti

Iako nova Strategija nacionalne bezbjednosti zapadnom Balkanu posvećuje malo prostora, analitičari poručuju da dokument šalje jasnu poruku: SAD će biti prisutan tamo gdje postoje stabilni institucionalni partneri i jasan privredni interes.

Za BiH to znači manje oslanjanja na spoljni angažman, a više rada na unutrašnjem političkom konsenzusu te jačanju odnosa s Vašingtonom i Briselom.

“Tamo gdje ulaze američka sredstva, SAD nema namjeru da ih izgubi nego zaštiti”, zaključuje Hamza Višća.

(DW) Foto: AP